Naša priča o agencijama čije postojanje ne mogu opravdati ni oni koji u njima rade izazvala je mnogobrojne reakcije. Zato smo odlučili Hrvatskom zavodu za telemedicinu i Agenciji za ugljikovodike dati novu priliku da objasne što zapravo rade.
U ovih 27 godina imali smo čak 14 Vlada i nijednoj nije pošlo za rukom smanjiti broj ovih institucija.
Dali bismo ruku u vatru, za neke ne znaju ni oni koji su ih osnovali, a možda ni oni koji njima upravljaju. Ali svi nas prije izbora uvjeravaju da će ih skresati. Samo taj vrući krumpir nekako uvijek prebace nasljednicima. Ali se vole pohvaliti mrvicama.
“Pa ja sam vam rekao da sam ja uprvoj godini spojio dvije institucije.”, kazao je Arsen Bauk, bivši ministar uprave.
“Rezultat je i to da su prije nekoliko mjeseci dvije agencije ukinute dvije su fuzirane.”, rekao je Lovro Kuščević, ministar uprave.
Vratit ćemo se još bivšem i sadašnjem ministru uprave. Sad se bacamo na raspetljavanje ove birokratske mreže. Recimo, prije 15 godina imali smo Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo. Mislite da se s nekim spojio? Ne, ovaj se zavod razdvojio na, pazite sad, šest zasebnih Zavoda, Agencija i Instituta. Krenuli smo ih zvati redom da nam pojasne neke stvari.
Iz Hrvatskog zavoda za norme ne da se nisu javili čim prije. Nisu se javili više nikad. Ali zato su nam svoja vrata otvorili u nekad bratskom Zavodu za mjeriteljstvo
“Mjeritelji su vam na terenu služba za mjeriteljske poslove obavlja. A što rade na terenu? Pa ovako mjeritelji vam vrše ovjeravanja.”, rekla je Brankica Novosel, ravnateljica Državnog zavoda za mjeriteljstvo.
Umjeravaju i ovjeravaju svašta. Od vaga, taksimetara, brojila za struju, tlakomjera.
Imaju 80-ero zaposlenih, a iz proračuna na godinu dobiju oko 15 milijuna kuna. Polovica odlazi na plaće, ali kaže nam ravnateljica, oni to ionako sve vrate u proračun jer svoje usluge naplaćuju.
“Ove godine smo već do sada do prije neki dan uplatili 18 milijuna kuna znači vi ste zapravo zaradili taj svoj iznos. Mi smo zaradili da da.”, kazala je Brankica Novosel.
Najam ne plaćaju jer su u državnoj zgradi, ali imaju podstanare. Znači, Državni zavod za mjeriteljstvo iznajmljuje prostor Hrvatskom mjeriteljskom institutu.
U čemu je razlika između vas i njih? Pa mi se bavimo zakonskim mjeriteljstvom, a hrvatski mjeriteljski institut bavi se temeljnim ili znanstvenim mjeriteljstvom... Meni i dalje ta neka razllika nije jasna što točno je drukčije tu?.... Aaa, kak da ja sad to vama objasnim... Mi se bavimo time da mjerilo ispravno mjeri... To ste vi, a oni? Znate kaj ne znam to vam tu rečenicu mogu poslati jer to vam meni nije jasno jer oni su temeljno oni su znanstveno mjeriteljstvo oni se bave mjernim jedinicima više mjerilima, mi gledamo mjerilo kao proizvod.
Nekad su bili isti zavod, a sad čak ne spadaju ni pod isto ministarstvo. Nisu baš ni u dobrim osnosima, pa institut zavodu ne plaća najam i režije.
“Evo recimo postoji li potreba da imamo i hrvatski zavod za mjeriteljsrtvo i hrvatski mjeriteljski institu? Nije li to isto? Pa evo ja zaista ne bih o konkretnim primjerima dok ne napravimo ovu analizu stavimo na stol i donesemo konačnu odluku.”, kazao je Kuščević.
Prije dva tjedna posjetili smo dva također vrlo slična zavoda. Onaj za unaprijeđenje zaštite na radu i onaj za zdravlje i sigurnost na radu.
“U čemu je zapravo razlika između vašeg zavoda i zavoda za unaprijeđenje zaštite na radu? Zavod za unapređenje zaštite na radu ima samo stručnjake nema ovaj medicinski dio.”, rekla je Marija Zavalić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.
“Nekako po onome što promovirate i vi i oni čini se kao da radite zapravo istu stvar? Pa ne raidmo istu stvar nego se mi sinergijski dopunjujemo.”, rekao je Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unaprijeđivanje zaštite na radu.
A u toj sinergiji, tvrdili su nam, nema uhljebljivanja. Naime, posjetili smo i famozni ured dobrodošlice.
A pokušali smo doznati i čime se bavi Zavod za telemedicine, ali i Agencija za ugljikovodike nakon što se odustalo od iskapanja Jadrana. Ravnatelji ovih institucija bili su navodno prezauzeti. Pružili smo im priliku i ovaj put.
Čime se bavi zavod za telemedicinu još uvijek ne znamo jer ni ravnatelj ni sva tri njegova pomoćnika nisu nam se javila ni ovaj put.
Košaricu smo ponovno dobili i u Agenciji za ugljikovodike. Ravnateljica je jednostavno prezauzeta da bi nas primila. Čime točno, još uvijek ne znamo.
Javili su se naknadno s porukom da bi nam oni svoje odgovore poslali pisanim putem. Budući da smo televizija, a ne novine, odbili smo takav oblik komunikacije. Već prozvani Hrvatski mjeriteljski institut otišao je i korak dalje. Ravnatelj bi sa mnom razgovarao, ali bez kamere. Tako da ste ostali uskraćeni i za njegov odgovor.
I ova je agencija nekad bila dio Zavoda za normizaciju i mjeriteljstvo. Sad je jedan od šest dijelova na koji se zavod razlomio. Ravnatelj nas je rado primio i pojasnio čime se bave.
"Pa agencija se bavi javnom sigurnošću odnosno nadgledanju postrojenja gdje može doći do ekpslozivnih atmosfera što se ovdje u laboratoriju radi. Evo ovdje imate sun test. Ovdje vam se ubace uzorci materijalai i on vam se ozrači UV zračenjem. To će biti plastika od kojih se izrađuju kućišta. dobro a kakve veze to ima s eksplozijom. ako u pogonu dođe do nekakve rupe nečega može se dogovditi da imate kvar koji će uzrokovati eksploziju. Dobro, a zašto sad ne radite ništa? Pa radno vrijeme je prošlo. Radno vrijeme je do tri.", rekao je Damir Korunić
Zaposleno ih je 50-ero i to, kaže ravnatelj, nije dovoljno. Fali ljudi i problem je dobiti ljude. Zašto?
“Pa imali mso natječaj prošli mjesec za 4 diplomirana inženjera elektrotehnike uspjeli mso zaposliti dvoje. pa čovjek bi rekao da j eljudima san snova raditi u nekoj državnoj firmi? Pa nije nije. Mislim i je i nije.”, rekao je Damir Korunić, ravnatelj Agencije za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom.
Iz proračuna dobivaju oko 18 milijuna kuna, ali također naplaćuju svoje usluge i certifikate, pa svojom zaradom, dodaje, podebljaju proračun za milijun, dva kuna.
“Biste li vi mogli funkcionirati pod nekim od ovoih Zavoda, mjeriteljstvo ili norme? Pa ne vidim nekakav razlog da bi nas spajali s njima. ali prije ste bili dio njih? Pa prije mso mi smao bili pod zavodom jer je on bio nekakva institucija lai opet mso radili samostalno. A zašto to ne bi bilo danas tako? Pa ne znam. sad je to već neko vrijeme odvojeno i ne nam ni kako oni funkcioniraju trenutno. Što biste rekli ka dbi vas netko prozvao da služite smao za uhljebljivanje? Pa ništa, da to nije tako.”, rekao je Damir Korunić.
“Mislite li vi da bi s normizacijom mogli ponovno, da bi mogli zajedno funkcionirati. Pa svi bi mi mogli zajedno funkcionirati.”, kazala je Brankica Novosel.
No, za to je ipak potrebna politička volja.
“Na žalost moram konstatirati da do ove vlade je jako malo napravljeno na tome. Zašto? p aili nije bilo političke volje ili nij ebilo znanja ja ne bih o tome. Ovo HDZu nij eprvi mandat, zašto se HDZ do sad nije bavio time? Pa ja ne znam zašto se HDZ nije bavio ovime do sada međutim ovo je prvi mandat premijeru Andreju Plenkoviću i meni kao ministru uprave i zaista ova Vlada na čelu s premijerom Plenkovićem je dala izričiti nalog da je to politika koju mi oramo provesti.”, rekao je Kuščević.
Ministar, čini nam se, ni sam nije siguran što će se dogoditi do kraja njegova mandata. U jednom trenu spominje da će se smanjiti broj ovih institucija. U drugom da se tek provode sveobuhvatne analize poslova koje uopće ne znače smanjenje već, kaže, ozbiljno razmišljanje o tome.
“Znači zapravo smo sad opet u fazi smao razmišljanja o svemu tome? Pa nismo u fazi razmišljanja već u fazi prikupljanja podataka koji su evo pri samom kraju.”, kazao je Kuščević.
Bivši ministar uprave, očekivano, ne vjeruje da će Plenkovićeva vlada išta promijeniti. Za Milanovićevu misli da jest, iako se zapravo nije dogodilo ništa značajno.
Mi smo donijeli strategiju negdje u svibnju 2015 godine a nakon toga su raspisnai izbori nedugo nakon toga.
“A dobro zašto ste vi čekali tri godine? pa ja sam vam rekao da sam ja u prvoj godini spojio dvije institucije. Ali opet akcijski plan nije zaživio za vašeg mandata opet se čekalo dugo. Ne, naš je zadatak bio nakon pristupa europskoj uniji napravit strategiju javne uprave i ona je donesena u rokovima koji su bili predviđeni.”, rekao je Bauk.
“Što ako se opet dogodi narodski rečeno pojeo vuk magare prođe vam mandat i ne dogodi se ništa? Pa sasvim sigurno ova vlada će u svom mandatu u 4 godine napraviti ovaj važan posao.”, rekao je Kuščević.
Prva godina im je prošla u razmišljanju. Ostale su im tri da raspetljaju tko ovdje što mjeri, akreditira, štiti i što pobogu radi Centar za regionalne aktivnosti Programa prioritetnih akcija. U ovom slučaju bilo bi idealno da se vode parolom – manje je više.
