Sedam dana nakon što je otvorila obrt za čišćenje Osječanka Anita dobila je uplatnicu za upis u e-registar gospodarstvenika. Ako ne plati u roku od dva tjedna, pisalo je to vrlo jasno, iznos će se udvostručiti. Otišla je u poštu i platila 400 kuna. Nekoliko dana poslije stigla je još jedna uplatnica - ponovno upis u neki registar…
Tek tada je shvatila da nije trebala platiti ni onu prvu. Nije Anita jedina. Mnogi su već prevareni na ovaj način. Ono što dobiju nakon uplate je njihovo ime na nekoj internetskoj stranici među tisućama drugih.
"Uplatnica je stigla dva dana nakon što sam ja predao prijavu, tj. pokrenuo postupak za osnivanje obrta", rekao je obrtnik Radoslav Pažameta.
"Znači par dana nakon toga, nakon što sam platila stigla mi nova, ali na 400 kn", rekla je obrtnica Anita Gerhardt.
"Radi se o ponudama privatnih firmi koji obrtnici nisu dužni plaćati", rekla je Sanja Martinovsky iz Hrvatske obrtničke komore.
"Navede ljude na krivi put, to je čista prevara", rekao je Anton Trojnar iz Udruženje obrtnika grada Zagreba.
Sada je 395 kuna, za 14 dana bit će 790. I tek u zadnjoj rečenici, šturo - ponuda nije obvezujuća. A na dnu dokumenta - uplatnica. Gomila takvih stigla je na adrese obrtnika - među njima i Radoslavu Pažameti.
"Pametno sročeno, vrlo inteligentno, ali potpuno nemoralno"
"Oni zapravo ništa ne rade. Oni ne prodaju nikakvu uslugu. Niti je to pismo sročeno kao ponuda neke vrste usluge. Pametno sročeno, vrlo inteligentno, ali potpuno nemoralno", rekao je Radoslav.
Radoslav, inače snimatelj i predavač, uplatnicu je dobio i prije nego što je službeno počeo s radom.
"Od početka procesa, do dana kada sam ja dobio Rješenje o obrtu i obrtnicu, to su dva dokumenta koji se primaju, je prošlo 7 dana, uključujući i vikend, znači 5, 6 radnih dana je prošlo. To dosta brzo ide. No, dva dana nakon što sam ja pokrenuo postupak je stigla uplatnica za upis u elektronsku evidenciju", rekao je Radoslav.
Uplatnicu je platio. Kasnije je doznao da to uopće nije trebao učiniti.
"Naravno, postoji jedna mala ucjena. Riječ je o tome, plati sada 250 ili 300, ako to ne napraviš, sljedeći put kada nas to budeš tražio onda ćeš platiti 700. Zanimljivo je to psihološki napravljeno, to bi možda onako netko trebao predavati, imati taj obrazac pred sobom, da pokaže ljudima kako je lako prevariti, odnosno izvući iz nekog sivog područja novac", rekao je Radoslav.
"Obrtnici se javljaju s upitima jesu li dužni platiti takve račune ili ne, obzirom da takva uplatnica izgleda primjerice kao uplatnica za komunalne usluge koji su građani dužni plaćati. Radi se o ponudama privatnih firmi koji obrtnici nisu dužni plaćati. Dakle, njihovi su podaci javno objavljeni u obrtnom registru i nikakvi drugi upis u poslovni adresar obrtnici nisu obvezni plaćati", rekla je Martinovsky iz Obrtničke komore.
"Mislila sam da je neki porez državi"
Dakle - postoji službeni registar Obrtničke komore u koji se obrtnici obvezno moraju upisati - objašnjava Sanja Martinovsky. Svi su drugi upisi neobavezni.
"Obrtnička komora kontinuirano obavještava i podiže svijest obrtnika o tome da nisu dužni plaćati ovakve uplatnice putem svih svojih kanala, putem weba, društvenih mreža i kroz druge kanale“, rekla je Martinovsky.
U prvim danima svojeg obrta uplatnicu je dobila i Osječanka Anita Gerhardt.
"15.10.2018. je otvoren s tim da znači još sam čekala da se taj postupak pokrene, znači još nisam startala s radom, baš radom, a uplatnica je stigla možda 7 dana nakon toga, prva, na 300 kn koju sam ja uzela i odmah platila jer nisam znala jer je došla na AGM - obrt za čišćenje i usluge", rekla je Anita.
Što plaća - nije znala. "Iskreno mislila sam da je neki porez državi jer se toga najviše bojim, odmah želim platiti da ne budem dužna. Naravno odmah sam uzela uplatnicu i u poštu", rekla je Anita.
O svemu se zapitala kada je nakon nekoliko dana dobila novu uplatnicu.
"Ništa nisam znala, iskreno. Platila sam je misleći da moram. Tek sam početnik, nova u tome. Mahinalno sam uzela uplatnicu, novac. Da bi par dana iza toga što sam platila stigla mi nova, ali na 400 kn. E tu sam se već raspitala kod prijatelja koji imaju obrt pa su mi rekli da nisam trebala platiti, da to nije nešto što je za državu, što je za porez", rekla je Anita.
No, to nije sve!
"Nakon tog je došla još jedna, samo nju sam iskreno bacila odmah, više nisam uopće željela otvarati“, rekla je Anita.
Ispada da je Anitino otvaranje obrta razveselilo više ljudi nego što se to čini na prvu.
"Evo ova uplatnica je ovdje, nju sam jedino sačuvala, Poslovniregistar.hr Zagreb. Tu isto piše da upis u poslovni registar mogu zatražit i u isteku od 8 dana iznosi 1200kn“, rekla je Anita.
Što se ovdje nudi?
Iz Obrtničke komore s ovim su upoznati. Objašnjavaju, time se bavi više tvrtki.
"Postoje strane tvrtke koje šalju svoje ponude koje su još manje razumljive, s obzirom da su na stranom jeziku. Isto tako postoje tvrtke koje svoje ponude nude telefonski i ovdje obrtnik koji prihvati takvu ponudu zapravo je prihvatila ugovor", rekla je Martinovsky.
No - što se ovdje nudi? Jedna poduzetnica koja je htjela ostati anonimna, poslala im je upit, a nama proslijedila njihov odgovor:
'I) internetska stranica Subjekta unutar portala eRegistar.hr'
'II) SEO i dostupnost podataka o Subjektu putem internetskih tražilica'
'Te dvije usluge daju vam mogućnost da klijenti dođu k vama. Usluga iz točke I. daje vam web stranicu, usluga iz točke II. eksponira vaše kontakt-podatke prema vanjskim tražilicama tipa Googlea. Tako će klijenti moći pronaći vas i vaše djelatnosti na internetu.'
Što to konkretno znači - provjerili smo s Radoslavom.
Ako recimo potražite njegov obrt, vidjet ćete adresu. Ako ga možda trebate kontaktirati - ovdje nećete naći te podatke. Nema broja telefona, e-mail adrese, facebook stranice.
"Čovjek traži nekakav smisao, je li to čemu služi, mislim je li to neka vizibilnost, mislim što, ako sam ja u nekom registru, to me čini vidljivijim, mislim to nema veze", rekao je Radoslav.
Broj se ne koristi
Guglate li Radoslava - eRegistar će se pojaviti tek na drugoj stranici pretrage.
Tu se nalazi i QR kod. Tvrtka koja stoji iza ovog registra je: Dora poslovno savjetovanje. Direktor je Igor Filipović do kojeg smo pokušali doći.
Zvali smo i telefonski broj koji se nalazi na stranicama, no taj broj se ne koristi. Onda smo nazvali i broj telefona koji piše na uplatnici. Dobili smo pozivni centar registra gospodarstvenik, slijedili glavni izbornik, probali smo sve brojeve - no tamo nema opcije za razgovor s osobom. Zatim smo poslali upit pisanim putem na adresu pitanja@eregistar.hr. Stigao je samo kratki odgovor.
"Odgovori na sva vaša pitanja nalaze se jasno i nedvosmisleno napisani u dopisu koji se šalje poštom, kao i u uvjetima poslovanja na web stranicama."
No - pitali smo u Mediatoolkitu - tvrtki koja se bavi analizom društvenih mreža - kolika je vidljivost e registra na internetu?
"Kada govorimo o eRegistru možemo reći da postoji nedostatak medijske popularnosti. Dakle Mediatoolkitom mi smo zapravo analizirali koliko se oni često spominju na internetu općenito i to se zaista može reći da je minorno. Tako da ne može se govoriti o vidljivosti kao takvoj", rekao je Matija Martek.
Cijela stvar je legalna
A vidljivost je ono što poduzetnicima prodaju. Cijela stvar je legalna - poručuje pravna savjetnica Društva Potrošač.
"Mislim da niti jedan poduzetnik neće napisati: 'Ovo nije obvezujuće jer nije obvezan.' I na taj način bi si umanjio prodaju, a opet s druge strane, poduzetnici su dužni uložiti određenu pažnju i pročitati što piše“, rekla je pravna savjetnica Društva Potrošač Dijana Kladar.
No, u Udruženju obrtnika Zagreb - na ovu su praksu ljuti.
"Te uplatnice su lov u mutnom na ljude koji i ovako teško žive. 395 kuna nije mali novac, da ljudi plaćaju, a kakve oni koristi od toga imaju", rekao je Antun Trojnar iz Udruženja obrtnika grada Zagreba.
Agencija za zaštitu osobnih podataka Upozorava - GDPR od voditelja obrade podataka traži određene stvari.
"Obrtnik mora biti informiran i o svrsi korištenja njegovih osobnih podataka, iz kojih izvora se prikupljaju njegovi osobni podaci i o pravu da se usprotivi obradi korištenja njegovih osobnih podataka u svrhu marketinga", rekla je Matina Mudražija iz Agencije za zaštitu osobnih podataka.
Što znači da napisati kako nešto nije obvezujuće - nije dovoljno.
"Očigledno kod nas to funkcionira bolje nego rad. Ja mislim da se sada ovi ljudi, kojima sam ja to platio, debelo smiju. Jer je njihov račun deblji, a oni zapravo ništa ne rade", rekao je Radoslav.
"Osjećam se prevareno jer smatram da, ako ja platim, očekujem da od toga nešto bude. Da mi se objasni što je to poslovni registar, što je to, međutim ništa od toga. Voljela bi samo da bude pravda jer sam ja ovaj obrt otvorila da preživim, da prehranim svoje dvoje djece", rekla je Anita.
Takvih kao Anita ima mnogo. Točnije, više od 80 tisuća. I očito su plodno tlo za brzu zaradu.
