Alkoholizirani zaprešićki komunalci nisu jedini – Potraga istražuje zašto se u Hrvatskoj toliko pije na poslu

Da radnici na poslu ponekad popiju, nije tajna. A kako to izgleda kad se prijeđe baš svaka granica – pokazala je snimka zaprešićkih komunalaca koji mrtvi pijani ispadaju i leže oko službenog kombija. Pred kamerom Potrage gradonačelniku Zaprešića bilo je neugodno, no nije jedini šef koji ima ovaj problem. Dugačak je popis javnih tvrtki koje su lani alkotestovima ulovile pijane radnike, inspekcija je boce uzimala i članovima Uprava, a ništa bolje nije ni kod privatnika koji su shvatili da se opijanje na poslu ne može i ne smije tolerirati. 

"Jasno je da, kada govorimo o snimci u kojoj se vide tri pijana radnika našeg komunalnog poduzeća je da čovjeku ne može biti ugodno. Ono što je činjenica je da su ljudi bili u alkoholnom stanju visokog nivoa", objašnjava nam prvi čovjek Zaprešića Željko Turk kako se osjeća, nakon što se ime njegova grada prošlog tjedna povlačilo po medijima zbog skandalozne snimke mrtvih pijanih djelatnika gradske tvrtke.

"Zaprešić d.o.o je shodno pravilnicima protiv njih proveo stegovnu mjeru te su danas na disciplinskom postupku zbog teže povrede radnih odnosa. Oni ne rade trenutno i čeka se odluka disciplinske komisije. Želio bih reći da ti radnici rade na izdvojenim pogonima van samog poduzeća kao takvoga, da je bilo vrijeme Martinja i da je nekoliko stotina ljudi tih dana, na žalost, bilo pod utjecajem alkohola. To ne opravdava naše radnike, ali ukazuje na sliku kad je riječ o alkoholu. Taj problem u Hrvatskoj postoji konstantno", objašnjava Turk(HDZ), gradonačelnik Zaprešića.

SRAMOTA U HRVATSKOJ KOSTAJNICI /

Krov prokišnjava, zidovi se raspadaju, dijelovi Doma nemaju struje. Očajni liječnici iz Hrvatske Kostajnice za Potragu: 'Ovako više ne možemo raditi!'

SRAMOTA U HRVATSKOJ KOSTAJNICI /

Krov prokišnjava, zidovi se raspadaju, dijelovi Doma nemaju struje. Očajni liječnici iz Hrvatske Kostajnice za Potragu: 'Ovako više ne možemo raditi!'

Suočili su se s njime i šefovi mnogih tvrtki u zemlji. U Ozlju predivna Kupa nije jedino što teče. Rijeke piva donedavno su ispijali i neki radnici u tvrtki Ilsad. U modernom pogonu izrađuje se vrhunska PVC stolarija. Poslovi koji se dogovaraju teški su milijune kuna. Tehnologija je skupa, strojevi precizni, ali mogu biti opasni ako se njima ne rukuje pažljivo. Zato se vlasnik Stjepan Hrastov odlučio obračunati s navikom nekoliko radnika koji su si promilima svjesno smanjivali radnu sposobnost.

"Problem je prisutan u mnogo tvrtki, samo što se mnogi boje početi taj problem rješavati. I sam sam jedno vrijeme čekao prije nego što sam počeo reagirati. Probao sam finije, razgovorom, ali ljudi pomalo sve više i više piju i taj problem je sve veći. Došao je dan kad to više nisam mogao tolerirati i morao sam uvesti mjere da im onemogućim konzumaciju alkohola", kazao je Stjepan Hrastov, vlasnik tvrtke ILSAD.

Rješenje koje je odabrao na prvu djeluje prilično grubo. Na vratima je radnike dočekao proglas sa zabranom odlaska na doručak izvan kruga tvrtke.

ŽIVOT BEZ PLASTIKE /

Potraga istražuje – što sve iduće godine odlazi u povijest, zašto se proizvođači bune i kako su neki iskoristili cijelu priču

ŽIVOT BEZ PLASTIKE /

Potraga istražuje – što sve iduće godine odlazi u povijest, zašto se proizvođači bune i kako su neki iskoristili cijelu priču

S time se godinama borimo i sad je kraj

Jedan dio djelatnika kad izađe na doručak popije više piva i vrati se pijan na radno mjesto, a to više ne možemo i ne želimo tolerirati. Zadnji slučaj je bio danas kad je jedan djelatnik pijan kao truba vozio viljuškar i kad sam ga zaustavio i pitao zašto nema narezanih kajli, on je jedva govorio. Pitam ga koliko je piva popio, a on meni samo 3-4. Ovo nije jedini slučaj, s time se godinama borimo i sad je kraj. Od sutra će se kod najmanje sumnje kontrolirati torbe, ruksaci i ormarići.

Kritike o metodi koju je odabrao Hrastova ne diraju previše. Kaže kako drugog rješenja nije vidio, a smatra da bi najgore bilo šutjeti i tako poticati problem.

"Ne mogu ja tolerirati nešto što je loše. Nosim poslije krivnju, nije dobar radnik, postaje alkoholičar, nije dobar muž, nije dobar otac, a ja sam indirektno pomogao da se i familija uništi. A sakrivanje... Danas je kukavičluk skrivat se pred problemima. Policija na poslu radi svoj posao, a mi moramo isto ovdje biti policija. Neki će se možda smijati, ali svako iole pametan će reći da je to problem, i to u svakoj firmi. Jako puno firmi ima koje imaju barem 5 posto ili više problema s alkoholom", ističe Hrastov.

DUŠA GRADA /

Fotografija legitimiranja uličnih svirača razljutila mnoge, Potraga donosi priču: Tko i gdje smije svirati, koliko zarade i kako žive?

DUŠA GRADA /

Fotografija legitimiranja uličnih svirača razljutila mnoge, Potraga donosi priču: Tko i gdje smije svirati, koliko zarade i kako žive?

Javna je tajna kako toga nisu lišene ni velike javne tvrtke, pa smo svima uputili pitanje koliko im je radnika nakon unutarnjeg nadzora lani palo na alkotestu. U Hrvatskoj Pošti lani je obavljeno 525 alkotestiranja, od čega je kod 36 radnika ustanovljena prisutnost alkohola. U Jadroliniji je napuhalo 12 radnika od testiranih 904, u Hrvatskim autocestama 19 od 2365, u Hrvatskim šumama 15 od 435. S HRT-a odgovaraju kako lani nisu imali nijednog alkoholiziranog djelatnika, u Hrvatskoj Lutriji jednog, a iz HEP-a nismo dobili podatke o točnim brojkama. U HŽ putničkom prijevozu lani je testirano 468 radnika, a nije napuhao nitko, no ove godine jedan jest i dobio je otkaz. U HŽ Cargu testiranja se provode dva puta na godinu i samo su odgovorili kako je pojavnost alkoholiziranih djelatnika kod njih jako mala, a zanimljivo je što je inspekcija banula i članovima Uprave HŽ Infrastrukture i kod trojice od njih pronašla 13 boca alkohola, zbog čega su kažnjeni.

Lani ispisano 113 kazni 

Iz Ministarstva rada odgovorili su kako iznimaka nema. Poslodavac mora spriječiti unošenje alkohola na radno mjesto, pa se u vitrinama ne smiju držati čak ni boce pristigle na poklon ili namijenjene prezentaciji. Nisu dopuštene ni iznimke u slučaju proslava. Svaka tvrtka ima svoj pravilnik i kršenje sankcionira sukladno tome - od novčanih kazni i suspenzija do izvanrednog otkaza. Državni inspektorat je lani šefovima ispisao 113 kazni u rasponu od 1500 do 1900 kuna zbog neprovođenja mjera sprječavanja zloupotrebe alkohola u svojoj tvrtki. Zakon dozvoljava i da si svaka tvrtka, uz procjenu rizika, postavi pravilo hoće li eventualno tolerirati i više od 0 promila.

Moramo biti iskreni i priznati kako je gotovo svatko od nas barem jednom popio na poslu. Kako objašnjava stručnjak za običaje Tomislav Pletenac, nije bez razloga smišljena uzrečica kako nema civilizacije bez fermentacije, a alkohol oduvijek prati i našu kulturu.

"Kod nas je alkohol socijalno prihvatljiv narkotik. On je narkotik bez obzira što mi mislili o tome. On je legaliziran i socijalno prihvatljiv i postao je dio svakodnevice. Ne treba čuditi situacija u kojoj ljudi popiju na poslu. Pogotovo se to odnosi na poslove koji su repetitivni, koji na neki način više zahtijevaju snagu. Da bi mogli repetitivne poslove lakše izdržati, vrlo često posežu za alkoholom kao nekom vrstom stimulansa", ističe Tomislav Pletenac, kulturni antropolog.

U naciji koja je među svjetskim rekorderima po broju kafića na svakom koraku je poziv na čašicu, a njenom se zovu mnogi se ne mogu oduprijeti ni na radnom mjestu. Stjepan Hrastov procjenjuje kako svaka tvrtka ima od pet do čak 20 posto radnika koji gotovo nikad nisu na nula promila i smatra kako o tome treba govoriti bez srama.

"Nitko neće puhat. Onaj koji je trijezan, njega ne tražimo jer to vidimo. A tko je popio, neće stat. Neće puhat policajcu, a gdje bi nama. Problem je čovjeku objasnit da ono što radimo, radimo za njegovo dobro. Dok velik dio zajednice podržava alkohol ili šuti, taj problem nećemo riješiti", priča Hrastov. 

Ako radnik pijan skrivi nesreću službenim vozilom to za tvrtku znači i velike probleme i potencijalne kazne. U jednoj tvrtki koja proizvodi alkohol odlučili su problem srezati u korijenu. Djelatnici Carlsberga ne mogu voziti prije puhanja. Time se u startu eliminira bilo kakav rizik.

"Htjeli smo da naši zaposlenici budu društveno odgovorni, da ne voze pod utjecajem alkohola, tako da smo se odlučili na ugradnju dregera u službene automobile. Trenutno imamo u 85 posto automobila ugrađene dregere, planiramo da to do proljeća sljedeće godine bude u 100 posto", priča Tatjana Petričušić, menadžerica za komunikacije Carlsberga.

Blokada automobila

"U slučaju da netko popije malo više ne bi uspjeli upaliti motor. Automobil bi se blokirao prvo na 15 minuta, sljedeći put ako ne bi uspjeli postići 0,0, ne bi se upalio na dva sata. Tako da bi bili prisiljeni pozvati taksi... Jednom kad se dogodi incident, onda je kasno. Odlučili smo djelovati preventivno i mislim da je to jedini ispravan način", ističe Petričušić.

Crni izvještaji s cesta svakodnevno nas podsjećaju kakve su posljedice kad netko smanjene sposobnosti i povećane samouvjerenosti upravlja jurećim metalnim blokom.

"Već sa 0,5 promila alkohola u krvi se udvostručuje opasnost od prometne nesreće, s 0,8 promila se ona učetverostručuje, s 1,2 se udeseterostručuje i tako dalje. Zakonska granica u Hrvatskoj je propisana na 0,5 promila, međutim vozači moraju biti svjesni da već i najmanja količina alkohola u krvi izaziva posljedice", naglašava Alan Vojvodić, voditelj Ureda predsjednika HAK-a.

Nije stvar samo u tome da je brzina reakcije smanjena. Još je opasnije to što je pijani vozač presiguran i sebe ne vidi kao opasnost.

"Većina vozača da sad provedete anketu i pitate ih treba li sjedati za volan ako se ispije i najmanja količina alkohola, reći će vam da ne bi to trebalo raditi. Jedno istraživanje u Engleskoj je reklo da preko 80 posto ljudi to kaže. Međutim, kad ih pitate bi li vi osobno sjeli za volan, njih 59 posto kaže pa ja ipak poznajem vlastite granice, ja sam svjestan. Znači, tu je taj jedan dio problema", kaže Vojvodić.

Takvi su ipak za volan sjeli, često i službenim vozilom, čak i šefovi policija, zatim mnogi političari. Milan Bandić davno je zbog pijane vožnje privremeno morao i odstupiti. S promilima u vožnji uhvaćeni su i drugi gradonačelnici, župani, ministri, šefovi stranaka. Lista je jako dugačka. I svako malo netko u Saboru potegne ne bocu, već pitanje treba li se i tamo, kao u mnogim tvrtkama, uvesti alkotestiranje.

"Nismo mi u prometu, nismo mi u nekim specifičnim uvjetima gdje od nas ovisi ugroza nečija nego naprosto takav je plan i takav je običaj. U Hrvatskom Saboru nema pijanica, a ako ih ima, onda to stručne službe znaju riješiti bez alkotesta. Mislim da je u prošlom sazivu bilo posla, a sad je puno benignije", kaže Željko Sačić (Suverenisti), saborski zastupnik.

Smatraju znači kako bi, kao i obično, trebali biti iznimke jer samo odlučuju, a ne voze viličare ili kombije, kao u slučaju zaprešićkih komunalaca. Vodoopskrba i odvodnja Zaprešić inače je ozbiljna tvrtka s inovativnim pametnim rješenjima za zbrinjavanje otpada, međutim sad kod cijele zemlje koja je vidjela snimku budi asocijaciju na - pijane radnike. Brzo su se otrijeznili kad su postali svjesni da bi ih malo veselja moglo koštati posla.

"Ja bih rekao da je najveća poanta ove priče da na radnom mjestu ne konzumiramo alkohol jer time prije svega, kad govorimo o sigurnost drugih ljudi, to dovodimo u pitanje, ali i opstojnost vlastite familije glede ugrožavanja radnog mjesta. Dakle, ne konzumirati alkohol na radnom mjestu", zaključuje Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića.