Prvi južnoafrički crni predsjednik i ikona borbe protiv aparthejda Nelson Mandela pokopan je u nedjelju uz članove njegove obitelji u rodnom selu Qunuu, uz državne i vojne počasti.
Južnoafrički predsjednik Jacob Zuma ustao je kada se lijes spuštao u grob. Vojni helikopteri i borbeni zrakoplovi nadlijetali su mjesto tijekom polaganja lijesa i ispaljeni su topovski hitci. Televizijske kamere koje su prenosile svečanost bile su isključene tijekom tradicionalnog vjerskog obreda.
Nakon desetodnevne državne žalosti i niza komemorativnih svečanosti u Južnoafričkoj Republici i u svijetu, posljednji službeni oproštaj održan je u tom seocetu na jugoistoku zemlje gdje je u krugu obitelji pokopan oko podneva.
Mandelinu je ukopu, održanom uz počasni plotun, vojnu pratnju, vjerske pjesme, dječje zborove i 95 svijeća (za svaku godinu jedna), nazočilo nekoliko tisuća ljudi. Svečanost je počela vjerskom pjesmom Xhosa Lizali'sidinga lakho (držiš svoje obećanje).
No njegov dugogodišnji prijatelj i drug u borbi protiv aparthejda Ahmed Kathrada podsjetio je u svom govoru na 'ljubav, jednostavnost, poniznost i odvažnost' tog srdačnog velikana otvorena duha.
Unuka pokojnog Mandele, Nandi unijela je malo opuštenosti u atmosferu osvrnuvši se na pripovjedačke kvalitete svog tatamkhulua (djeda).
"Volio je priče u kojima se mogao našaliti na svoj račun", podsjetila je, ali je bio i 'strog djed, sklon stezi kako bi nas pripremio za život'.
"Nedostajat ćeš nam tatamkhulu. Nedostajat će nam tvoj strogi glas kad nisi bio zadovoljan nama, nedostajat će nam tvoj smijeh", dodala je.
Čak su i afrički čelnici za govornicom posegnuli za uobičajenim komplimentima, pa je predsjednica Malavija Joyce Banda istaknula da su 'svi bili zaljubljeni u Mandelu', što je skup popratio pljeskom.
Nekoliko svjetskih uglednika, poput princa Charlesa, bivših francuskih premijera Lionela Jospina i Alaina Juppea te britanskog poduzetnika Richarda Bransona, uspjelo je ući na taj skup na kojemu su prevladavali Južnoafrikanci.
Ova je svečanost bila puno manja od međunarodne komemoracije održane u utorak na stadionu u Sowetu kamo je došlo stotinjak svjetskih čelnika, među kojima i američki predsjednik Barack Obama koji je odao počast 'orijašu povijesti'.
U JAR-u je sve zastalo na nekoliko sati, koliko je trajao ukop kojega je početak prenosila državna televizija a mogao se pratiti na golemim videozaslonima. Mnoge trgovine su bile zatvorene, što nije uobičajeno u ovo predbožićno vrijeme.
Uz Mandelin grob u kojemu već počivaju njegovi roditelji i troje djece, bilo je tek 450 ljudi, najbliža rodbina i prijatelji.
Ovime je završena desetodnevna komemoracija i odavanje počasti tvorcu 'južnoafričkog čuda', ukidanja aparthejda bez građanskog rata. Njegov golem ugled koji je uživao u crnačkom stanovništvu koje je izveo na slobodu, dodatno je porastao za njegova predsjedničkog mandata od 1994. do 1999. koji je završio u znaku oprosta bjelačkoj manjini.
"Nijednog časa nisam posumnjao da ću u vječnost ući s osmijehom na usnama", napisao je Mandela 1997.
Nelson Mandela, ikona borbe protiv aparthejda i kasnije vođa svejužnoafričke pomirbe, najslavniji politički zatvorenik na svijetu koji je u zatvoru proveo gotovo tri desetljeća i zatim kao prvi crni predsjednik Južnoafričke Republike dojučerašnjim tlačiteljima i protivnicima oprostio i pružio ruku suradnje, umro je 5. prosinca.
Vođa borbe crnačkog stanovništva poriv rasističkog bjelačkog režima, Mandela je zbog svojih aktivnosti proveo 27 godina iza rešetaka od 1964. do 1990. i prerastao u simbol borbe protiv ugnjetavanja crnačkog naroda. Cijeli je svijet za njegovo oslobođenje organizirao koncerte i mitinge, a Južnoafrička Republika zbog njegova tamnovanja trpjela je političku i ekonomsku izolaciju.
Prije nego je oslobođen Mandela je želio razumjeti svog protivnika te je naučio njihov jezik afrikaans i njihovu poeziju, ali naučio je i da im treba oprostiti i s njima surađivati. Zbog toga je 1994. Nobelovu nagradu za mir podijelio sa sedmim i posljednjim predsjednikom JAR-a iz doba aparthejda Frederikom De Klerkom.
