Porez na imovinu: Hoće li ceh opet platiti srednja klasa?

Nekorišteno postaje skupo. Pogotovo za vlasnike tisuća kvadrata praznog građevinskog zemljišta. Vlada tvrdi da s novim porezom na imovinu cilja na imućne, no građani su sumnjičavi.

"Ja ga platit neću, radije ću otići u ćuzu. Zašto bi ja platio porez na zemlju koja mi nikad ništa nije dala", kazao je Frane Morožini.

Onda je prodajte – indirektni je stav Banskih dvora. Porez bi, tvrde u Vladi, trebao zamijeniti komunalnu naknadu, pa ga većina neće ni osjetiti. Ciljana skupina su krupni igrači s desecima stanova ili velikim zemljištima.

"Da se neaktivna imovina koja se drži negdje sa strane, aktivira. Bilo kroz najam, bilo kroz upošljavanje te imovine, nekakav biznis, neku poduzetničku ideju", kazao je potpredsjednik Vlade Branko Grčić.

Za bogate inače stižu bogatiji porezi, zaključio je ministar financija.

"I oni trebaju nešto više participirati jer ono što mi želimo je da radnici imaju manje doprinose za zdravstvo kako bi im mogla rasti plaća", rekao je Slavko Linić 22. kolovoza ove godine.

No, komunalna naknada plaća se prema kvadraturi, a novi porez prema vrijednosti, primjerice, stana. Stručnjaci se pitaju – što s onima koji su ih kupili kreditom?

"Ne može cijela vrijednost nekretnine ući u osnovicu ako se ne uzme odbitak kredita. To je onda po svojoj definiciji iznimno nepošten porez", pojasnio je porezni stručnjak Vlado Brkanić.

Stopa poreza još je nepoznata, ali, primjerice, bude li iznosio jedan posto, na nekretninu vrijednu 100.000 eura plaćalo bi se 7.500 kuna, odnosno 11.000 kuna godišnje ako je stopa poreza 1.5 posto.

"Ubiranje takvog poreza, koji za budžet ima iznimno mali učinak, a zapravo tjera investitore iz takvih zemalja u kojima, ako je visok porez, nitko ne želi imat nekretninu", dodao je Brkanić.

Neke zemlje, poput Švedske, Finske i Slovenije odustale su od poreza na imovinu, dodaje Brkanić, dok primjerice Španjolska imovinu građana oporezuje samo ako je vrednija od 700.000 eura.