Poduzetnici i ekonomski stručnjaci kritiziraju rebalans proračuna

Minus u državnom sefu je nešto manji, no isključivo zbog pumpanja prihoda. Premijer Milanović je u posjetu Bruxellesu dan nakon rebalansa.  

"Najviše treba gledati kako će na sve ovo reagirati financijska tržišta. Dakle, kako će gledati vjerodostojnost hrvatske Vlade. Put kojim ide, a ne je li biroktartski napravila nešto u ovom trenutku, zato što je to napisala Europska komisija, uz dužno poštovanje. Prema tome, ovo je predmet pregovora", rekao je Milanović.

Jer sve Linićeve rezove u rebalansu, kojim je rashode srezao za 3,6 milijardi, poništilo je istovremeno povećanje troškova, uglavnom zbog saniranja zdravstva. No, i za to je kriva Vladina kriva procjena s početka mandata kojom je dio zdravstvenog doprinosa ostavila gospodarstvu. Ono taj novac nije iskoristilo, ali je zdravstvo bačeno u još deblje dugove. Stručnjaci kažu: u ovom rebalansu nema reformi.

"Hrvatska je, otkad je kriza krenula 2008., imala osam rebalansa. Uključujući i ovaj sada u kojima nositelji ekonomske politike uglavnom lutaju ko guske u magli. Zadnja prava reforma je provedena 2002., kad je provedena mirovinska reforma", kaže Hrvoje Šimović sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Poduzetnici govore slično. Dio novca, kojima će država sanirati manjak, dolazi iz njihovih džepova, kroz povećanje doprinosa. Istovremeno će manje dobiti kroz subvencije koje se režu. Iako je premijer zaključio da je ovaj rebalans jasan putokaz u reformskom smjeru, poslodavci misle totalno suprotno.

"Mi zagovaramo ozbiljnije reforme. Ovim rebalansom ne vidimo taj reformski put. Mi tu imamo neki najednostavniji i najbenigniji način da popravimo neku bilancu", kaže Bernard Jakelić iz Hrvatske udruge poslodavaca.

Svaki rebalans je plod pogrešnog planiranja. Kako je Vlada znala kakve će biti ekonomske okolnosti, alibi pogoršanja stanja gospodarstva, ovdje ne stoji. Iako je u proračunu za naknade namijenjeno 100 milijuna kuna manje, porodiljne naknade ipak se neće smanjivati.

"Onaj koji je zadužen za to, a to je HZZO, će u 2014. završiti godinu sa proračunskimmanjkom od 100 milijuna kuna", kaže ravnatelj HZZO-a, Siniša Varga.

Ministar poljoprivrede istodobno podsjeća da su u njegovom sektoru najmanje rezali poticaje.

"Maksimalno se radila prerasodjela na materijalnim troškovima, na uslugama, na svim onim stvarima kojih smo se mogli lakše riješti", kaže ministar Tihomir Jakovina.

Ono čega se Vlada nije uspjela riješti je pritisak Bruxellesa, koji će u iduće tri godine sigurno biti vrlo konkretan.