Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko izjavio je u nedjelju kako će Hrvatska nastaviti snažno podupirati pravo svih koji su izbjegli na povratak prijeratnim domovima, a to se posebice odnosi na Hrvate prognane iz BiH koji su se u tu zemlju do sada vratili u premalom broju.
Za obilaska sela Briševa u okolici Prijedora, Leko je novinarima kazao kako je njegov dolazak u BiH odnosno na dvodnevnu konferenciju koja će se održati u Banjoj Luci a posvećena je jačanju mira i pomirenja, motiviran upravo željom da se potakne proces povratka.
"Na žalost, niti jedan izvor podataka o povratku nije optimističan, a i u postocima i u apsolutnim brojkama na ovo se područje vratilo najmanje Hrvata", kazao je Leko, ističući kako je to važna poruka i za Hrvatsku i za BiH.
"Stajalište je nas u Hrvatskoj da se svi koji to žele moraju moći vratiti i države im moraju osigurati minimalne uvjete za povratak", kazao je predsjednik Hrvatskog sabora.
Najavio je kako će o tome biti najviše govora tijekom predstojeće konferencije u Banjoj Luci.
Za boravka u Briševu Leko je odao počast hrvatskim civilima ubijenim u tom selu 1992. godine.
Briševo pripada župi Stara Rijeka u okolici Prijedora u kojoj je do rata živjelo oko tisuću i 700 Hrvata katolika a gotovo svi su protjerani.
Srpske su paravojne snage 24. i 25. srpnja 1992. izvele napad na Briševo i tada su ubili 68 civila među kojima je bilo starih osoba i djece. U cijeloj su župi ubijena 72 civila. Najmlađa žrtva u vrijeme ubojstva imala je 14 a najstarija 81 godinu.
Velečasni Ilija Arlović, filijalni župnik, podsjetio je kako za taj zločin nitko nije odgovarao.
"Ovdje nije bilo rata, ovdje su pobijeni civili", kazao je Arlović koji je sam bio zatočen u logoru sa stotinjak sumještana.
Srpske su paravojne postrojbe sve kuće u Briševu te filijalnu crkvu zapalili.
Crkvu je 2005. uz pomoć mještana obnovio župnik Arlović no nitko od 360 njih nije se vratio tamo stalno živjeti. Tek povremeno dođu obići selo.
Župnik Arlović ističe kako godinama nije bilo nikakve konkretnije pomoći povratnicima.
Drago Divković, član lokalne udruge Hrvatski dom, istaknuo je kako je prava konkretna pomoć stigla od sadašnje vlade Hrvatske koja je izdvojila milijun i 150 tisuća kuna za obnovu niskonaponske električne mreže koja će biti obnovljena u još tri sela osim Briševa.
"Druge pomoći do danas nije bilo", kazao je Hini Divković ističiću kako se to odnosi kako na općinske tako i na entitetske i državne vlasti u BiH.
Većina stanovnika Briševa živi u Hrvatskoj, ali i u drugim zapadnim zemljama.
Župnik Arlović je od 1999. godine obavio tek šest krštenja novorođene djece.
Jedan od preživjelih mještana Briševa Ivo Atlija je 2002. pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) svjedočio u postupku protiv Milomira Stakića, ratnog čelnika srpskih vlasti u Prijedoru koji je zbog ratnih zločina nad nesrbima na području te općine osuđen na 40 godina zatvora.
Atlija je dao iskaz o masakru u Briševu, posvjedočivši kako su srpske snage među ostalima ubile 14 žena, dva dječaka mlađa od 16 godina te četiri invalida. Nakon toga su započeli pljačku da bi na kraju pohoda zapalili 68 kuća te crkvu u Briševu.
