„Krenula sam u to jer moramo reći ‘dosta’, Zagreb i područje Banovine zadesila je prirodna nepogoda koja se zove potres, ali iza toga i neprirodna nepogoda koja se zove ministar Horvat”, objasnila je Anka Mrak Taritaš, saborska zastupnica Glasa, i bivša ministrica graditeljstva, svoju inicijativu za pokretanje opoziva ministra graditeljstva i prostornog uređenja, Darka Horvata, a sudeći prema prvim reakcijama, naišla je na podršku u širokoj oporbi, od ljevice do desnice, te nema sumnje da će premijer Plenković dobiti priliku u Saboru braniti još jednog svog ministra.
Nakon zvižduka u Petrinji zbog kašnjenja obnove u posljednjim danima prošle godine, Plenkovića, dakle, početkom nove godine dočekuje i borba sa zahtjevom oporbe za opozivom onog kojeg se smatra najodgovornijim za to kašnjenje.
A kako će to izgledati? Plenković je već mrkog izraza lica objavio da će ova inicijativa oporbe završiti kao sve do sada, a sve je začinio i novom stilskom figurom.
„Većina od 77 zastupnika jednako je snažna kao da imam 151“, rekao je Plenković da bi dokazao monolitnost „svoje“ većine, a da nije niti pitao koalicijske partnere. Demonstrirao je tako koliko drži do parlamentarne demokracije, ali i do svojih partnera, a oni će, dakako, šutke preći i preko toga kao i mnogo puta do sada – od predstavnika srpske manjine, Milorada Pupovca do Radimira Čačića, koji su na prve upite novinara izbjegavali precizne odgovore jer je i njima osobno valjda bilo teško braniti postignuća ministra Darka Horvata.
Horvat: Svatko snosi svoj dio odgovornosti
Ministar Horvat je pak pomirljivo primio vijest o opozivu, rekao je da je to pravo oporbe, a onda je još jednom prigodno bljesnuo obrazloženjem da premijer nikada nije rekao da obnova kasni, nego je samo rekao „da nije zadovoljan dinamikom obnove“. Jasno je pokazao da se smatra jako sigurnim na svojoj poziciji, da je njegovo mjesto neupitno, da zna da će premijer aktivirati svojih zlatnih 77 koji vrijede kao 151. No, na inzistiranje novinara smatra li se ikako odgovornim, odgovorio je „da svi koji su uključeni u proces obnove snose svoj dio odgovornosti“.
Prosvjed u Petrinji: građani su premijera Plenkovića i ministre 29. prosinca 2021. dočekali transparentima i zvižducima zbog prespore obnove
Odlučio se Horvat za model „podjele odgovornosti“, no, tu, doista, nije pogriješio.
Darko Horvat je samo jedan od vrlo odgovornih za tragičnu sliku na području Banije godinu dana poslije potresa. Jedan od, ali puzzla koji bi mogla razlomiti cijelu sliku kad bi je netko „izbacio“ iz cjeline. Sliku održavanja dojma da Vlada RH može upravljati ovako strašnom krizom kakva je uslijedila na području razorenom potresom.
Konačno, Horvat se našao na tom ministarskom mjestu zahvaljujući političkoj kombinatorici, a ne svojim kompetencijama. Priznanje da nije kompetentan bio bi udarac onome tko ga je proglasio kompetentnim. Osim toga, Horvat, inženjer elektrotehnike po obrazovanju, HDZ-ovac koji je bio gotovo nepoznat široj javnosti u trenutku kada je na poziv Andreja Plenkovića došao „spasiti“ Vladu i preuzeti resor gospodarstva nakon ostavke Martine Dalić, postao je jedan od najlojalnijih i najpredanijih Plenkovićevih kadrova.
Već u trenutku kada je pristao „pokrivati“ sve što se zbivalo za vrijeme ministrice Martine Dalić bilo je jasno da je Horvat ušao u klub odabranih, onih na koje Plenković može računati, pa iako se nakon posljednjih parlamentarnih izbora, u vrijeme slaganja nove Plenkovićeve vlade spekuliralo da će možda otpasti, i iako je bilo evidentno da se Tomislav Ćorić koji je dobio megaministarstvo (gospodarstvo i zaštitu okoliša i energetiku) uspio više usaditi u Plenkovićevom srcu, Horvat je dobio iznimno bitno i delikatno ministarstvo, graditeljstvo i prostorno uređenje – resor gdje se vrte milijunski poslovi i povlače strateški potezi. A onda su još došli i potresi, zagrebački, a potom i još razorniji, banijski.
Struka - kao ukras
Ministarstvo je osnovalo i Stručni savjet, ponosno je objavljeno još u jesen 2020. da Ministarstvo „želi slušati struku“, ali sastanci su održavani tek povremeno, saznali smo od nekih sudionika da je glavnu riječ uglavnom vodio Željko Uhlir, državni tajnik, dugogodišnji HNS-ovac, koji je, primjerice, arhitektima još početkom 2021. objasnio da javni natječaj za projekt tipske kuće za područje pogođeno potresom ne dolazi u obzir jer neće biti dovoljno vremena, a kada su arhitekti samoinicijativno ponudili 20 modela, izabrano je nešto sasvim drugo – za što nisu htjeli preuzeti odgovornosti, te je zbog toga i dekan Arhitektonskog fakulteta, Bojan Baletić, krajem ove godine podnio i ostavku u Savjetu.
No, Horvat je rekao da je Savjet bio samo savjetodavno tijelo, da ne mogu oni birati finalni tip kuće i da će odabrane kuće biti „protupotresno vrlo stabilne i energetski vrlo učinkovite.“ Pa nek mu se vjeruje na riječ. Struka je njemu i njegovom državnom tajniku očito bila samo – ukras.
Horvat jest prvi i najodgovorniji u Ministarstvu, ali činjenica je da iza njega postoji cijela struktura Ministarstva koja se na slučajevima potresa pokazala vrlo neučinkovitom. Ne treba zaboraviti niti da smo proteklu godinu proveli u vrlo dramatičnom propitivanju funkcionalnosti odnosa između Ministarstva graditeljstva i Fonda za obnovu kojeg je Vlada ambiciozno osnovala u jesen 2020., a onda ga je još ambicioznije preuzeo menadžer koji je slovio i za kandidata za gradonačelnika Zagreba, Damir Vanđelić – ali je krajem ove godine pobjegao glavom bez obzira, i od političkih planova, ali i od vođenja Fonda. Tako smo ostali bez svođenja računa, a Vanđelić je uglavnom poručivao da se susretao s teškom neučinkovitošću na strani – Ministarstva.
Horvatova teška konkurencija u Vladi
Što je s ostalim ministarstvima? Ministrica poljoprivrede Marija Vučković se aktivirala kada je već dio seljaka kojima su razrušene štale prodao stoku prekupcima, a i ovih dana, kada kamere obilaze sirotinju po razrušenim selima mogli smo čuti izjave: „Da sam bar odmah prodao stoku, ovo nema smisla“. Ministarstvo regionalnog razvoja predvođeno ministricom Tramišak, i Ministarstvo gospodarstva predvođeno Ćorićem, iskazalo se tako što je u zadnjem tjednu 2021. predstavilo Plan revitalizacije – koji je toliko općenit da ga očigledno tek treba razraditi, a u opsežnom razgovoru za Net.hr, ekonomist Vladimir Čavrak, nazvao ga je - PR papirom.
A što je s odgovornošću Stožera? Hrvatska se zahvaljujući potresu suočila s osnivanjem još jednog Stožera u onih prvih mjesec dana nakon potresa na Baniji kada se počelo zapažati da građani i volonteri reagiraju brže i odgovornije od državne strukture, od službenog Crvenog križa, ali i Stožera civilne zaštite i svih ministarstava po redu. No, Plenković je tada zaključio da je umjesto propitivanja tko je gdje zakazao najbolje osmisliti novo tijelo, uz postojeći Stožer civilne zaštite koji predvodi ministar unutarnjih poslova Božinović, oformljen je specijalni Stožer, no premijer je umjesto sebe za šefa tog stožera stavio – potpredsjednika Vlade i ministra branitelja, Tomu Medveda, a k njemu je dodao i drugog potpredsjednika iz redova srpske manjine, Borisa Miloševića, kao protutežu činjenici da u krajevima u kojima živi srpska manjina veliko povjerenje uživa dogradonačelnica Gline Branka Bakšić Mitić.
Plenković, Horvat i Medved u posjeti potresom pogođenim područjima na Baniji u kolovozu 2021.: Tadašnji optimizam istopio se do prosinca kada je premijer dočekan zvižducima u Petrinji
Godinu dana kasnije Milošević kaže da „nitko od nas u Vladi nije zadovoljan dinamikom obnove“, ali je priznao da je i on sam tijekom godine više puta obećavao da će početi izgradnja zamjenskih kuća – a to se nije dogodilo. Priznao je da se sve skupa „zakompliciralo“, ali nije htio niti u jednom trenutku reći je li to odgovornost ministra Horvata ili nekog drugog. Za Medveda se, pak, manje-više zaboravilo. Ili je točnije reći da se prihvatilo da je njegova funkcija više paradnog karaktera.
Novi župan ne bi o odgovornosti
A što je sa Županijom, gradovima i općinama na području Banije? Kako se tko snašao, ima li i tu odgovornih? U protekloj godini je došlo do smjene na čelu Sisačko-moslavačke županije, nakon Ive Žinića, došao je Ivan Celjak, također iz HDZ-a, a on, kao da je bio na komunikacijskim treninzima u središnjici, odgovara da je „teško govoriti o odgovornosti“ i ni u kom slučaju ne želi izgovoriti potencijalna imena odgovornih, ili mjeriti vlastitu. No, dio gradova i općina, po političkom ključu vezanosti za HDZ na vlasti spremno pomaže šutjeti i skrivati istinu na terenu.
O tome se osvjedočio i Net.hr kada je tražio podatke o tome koliko kontejnera na Baniji još nema wc. S obzirom da je Plenković izjavio da su kontejneri koje je nabavljala država potpuno uređeni, gradovi i općine pod kontrolom HDZ-a objasnili su nam da nam ne mogu dati podatke o tome koliko kontejnera koji su došli „preko države“ ipak nema wc. Kao da se radi o podacima koji su državna tajna.
Na žalost, i u novu godinu, 2022. dio građana, stanovnika kontejnerskih naselja, bolesnih, starih – ušlo je bez sanitarnog čvora u kontejneru. I još uvelike ovisi o radu volontera i humanitarnih udruga.
Kompliciranjem do gubitka odgovornosti
Banija je ušla u prvu godinu nakon potresa s herojskim aktivizmom građana i volontera, i debelim kašnjenjem institucija, ali ono što je uslijedilo nipošto se ne može nazvati sređivanjem stanja i uvođenjem linija odgovornosti.
Andrej Plenković je i toj katastrofi pristupio onako lakonski, improviziranjem rješenja, traženjem predaha stvaranjem novih „odgovornih“, osmišljavanjem specijalnog Stožera, stvaranjem mreže nejasne odgovornosti, ispreplitanjem lokalnih jedinica uprave i samouprave s novim tijelima, kompliciranjem linija odgovornosti. Iako je ponudio javnosti Tomu Medveda, iako gura kao krpenu lutku koju se može šutati Horvata, iako se svi mogu pitati koliko su odgovorni ovi ili oni, iza svega se razotkriva sablasna nemoć cjelokupnog aparata, i istina da cjelokupna Vlada nije dorasla katastrofi koja se dogodila na Baniji.
Stoga, kad bahato najavljuje sigurnost sedamdeset i sedam glasova u Saboru koje će aktivirati za obranu ministra Horvata, Plenković samo nastoji sakriti svoj mnogo veći problem, suočavanje s činjenicom da cjelokupna njegova Vlada bilježi težak poraz u pukotinama potresa na Baniji, da nije uspio uspostaviti liniju odgovornosti, da je, zapravo, osobno potaknuo i održava mrežu kompliciranja u kojoj i zamjena kontejnera bez wc-a izgleda kao nemoguća misija, a izgradnja zamjenskih kuća kao čista znanstvena fantastika.
Horvat se pak mudro brani konstatacijom da će svatko odgovarati za svoj dio posla. Jer zna da je Vlada predvođena Plenkovićem toliko zakomplicirala sve na području Banije da je nemoguće utvrditi tko je više za što odgovoran. Ne osobito vješt u komunikaciji, Horvat, međutim, ne zapaža da je tako uvalio onog tko je trebao posložiti linije odgovornosti. Najodgovornijeg, Plenkovića osobno.
