„Pozdrav iz jako ranjene Petrinje. Kako smo? Teško. Živimo u kontejnerima, suprug i ja živimo u kontejneru koji nema sanitarni čvor ni vodu, nema osnovne higijenske uvjete”, izjavila je Marijana Polak, Petrinjka, pred kamerom N1 TV, ovih dana, više od osam mjeseci nakon razornog potresa koji je nju i njezinu obitelji potjerao iz kuća. Na njezin slučaj je upozorio saborski zastupnik Mosta, Nikola Grmoja, koji je – da bi skrenuo pozornost na neriješene probleme na Baniji – odlučio nekoliko noći prespavati u kontejnerskom naselju.
“Ništa nismo dobili od grada, županije ni države. Ovo su sve privatne donacije. Kad smo išli pitati, rekli su da nema ništa za nas.”, objašnjavala je Marijana Polak i otvorila pitanje – koliko je još takvih slučajeva, koliko obitelji u Petrinji, pa i Sisačko-moslavačko županiji, ovih dana kada Hrvatsku prže toplinski valovi – još uvijek žive u kontejnerima bez vode, bez zahoda.
Kada su novinari nakon nastupa gospođe Polak pitali premijera Plenkovića o kontejnerima bez sanitarnog čvora on je rezolutno ustvrdio da su „kontejneri koje je država naručivala došli potpuno opremljeni, a dio onih koji su došli donacijama možda nemaju sanitarnog čvora.“ Također je rekao da su takvi slučajevi – sporadični.
No, podaci s terena daju drugačiju sliku.
Šef Stožera civilne zaštite Grada Petrinje, Zvonimir Ljubičić, rekao je da je on relativno kratko na toj funkciji (oko četiri tjedna), da je pokrenuo cjelovitu analizu stanja na terenu, da je točno da ima slučajeva gdje su ljudi u kontejnerima bez vode ili wc-a, ali da se za konkretne brojke moramo obratiti nacionalnom stožeru. Neslužbeno smo saznali da na petrinjskom području ima oko 20 zahtjeva za dodjelom kontejnera ili nekim drugim oblikom civiliziranog smještaja, da je, dakle, najmanje 20 obitelji u ovom trenutku evidentirano da žive u neprimjerenim uvjetima.
Obitelj Polak iz Petrinje još uvijek živi u kontejneru bez tekuće vode i sanitarnog čvora
Ni gradonačelnik Gline, Ivan Janković, nije bio u mogućnosti dati precizne brojke koliko je točno kontejnera stiglo putem službenih državnih kanala u Glinu, te kakve su bili kvalitete, i koliko u ovom trenutku smještajnih jedinica u Glini još uvijek nema sanitarni čvor.
"Neki su bili samo skloništa..."
„Osim privatnih donacija, odnosno, direktno dopremljenih kontejnera i kamp kućica pojedinim domaćinstvima, većina je kontejnera stigla putem Stožera civilne zaštite, a u toj koordinaciji su obuhvaćeni i kontejneri koji su stigli preko Caritasa i SNV-a. Točno je da nisu bili ujednačene kvalitete, pojedini su bili bez ikakve opreme, samo kao sklonište, drugi su bili bolje opremljeni. Uz neke smo odmah montirali i toi-toi (kemijske wc-e), a neki od kontejnera ni danas nisu spojeni na septičke jame ili odvod, jer naprosto veliki dio glinskog područja niti nema kanalizaciju, a suočili smo se i s problemom nedostatka majstora koji bi radili taj dio posla…“, komentira situaciju gradonačelnik Gline Ivan Janković.
Grad Glina je započeo i proces izuzimanja kontejnera onima kojima više ne trebaju, kojima su kuće obnovljene da mogu normalno živjeti, ali i tu se, kaže gradonačelnik Janković, susreću s problemima. Iako su pojedinim obiteljima kuće sanirane, mnogi od njih se ne bi odvojili od kontejnera „za slučaj novog razornog potresa“.
„Problemi su brojni – od vode do klima uređaja, a uskoro ćemo se baviti i grijanjem. Ali i mi svi skupa se moramo naviknuti da će obnova biti proces koji će potrajati malo duže.“, rekao je u kratkom razgovoru za Net.hr gradonačelnik Gline.
No, i on je inzistirao da točne podatke koliko kontejnera koje kvalitete je montirano na području Gline i koliko ima zahtjeva za „boljim“ kontejnerima može najpreciznije dati nacionalni Stožer civilne zaštite.
Gradonačelnica Siska, Kristina Ikić Baniček, jedina je na upit Net.hr-a odgovorila konkretnim podacima.
Zajednički sanitarni čvor, čučavci...
Na području Siska u ovom trenutku ima ukupno 194 kontejnera i kamp kućica, 32 objekta su izvorno hrvatska, a ostali su donacije iz drugih zemalja – ali velik dio njih stigao je preko centralne koordinacije nacionalnog Stožera civilne zaštite. Te brojke se odnose isključivo na kontejnere u organiziranim kontejnerskim naseljima koje je odredio Grad, a takvih je u Sisku ukupno sedam. Za ta je naselja Grad Sisak osigurao sve priključke i izradu podloga, od drenaže terena do drvenih podesta, tamo gdje je to bilo potrebno zbog konfiguracije terena i potreba stanara. (No, izvan tih naselja postoje još stotine kontejnera i kućica pristiglih privatnim linijama, koje su razasute po dvorištima, a za koje je Grad također često rješavao infrastrukturu.)
I od gradonačelnice Siska, Ikić Baniček, saznajemo da svi kontejneri koji su stigli državnim kanalima nisu bili ujednačene kvalitete. Primjerice, u kontejnerskom naselju kod trgovačkog centra Spar, preko Civilne zaštite RH stiglo je 23 kontejnera – bez wc-a, bez klime ili grijalica, te je Grad Sisak dodatno osigurao dva vanjska sanitarna kontejnera, grijalice i klima uređaje.
U kontejnerskom naselju u Lonjskoj ulici je 19 kontejnera iz turske donacije i tri iz donacije trgovačkog lanca Bauhaus: stigli su s toaletima i grijalicama, a Grad ih je opskrbio klima uređajima.
U Cvetkovićevoj ulici je 16 kontejnera koji su stigli državnim kanalima, iz Italije, spojeni u kontejnerske module s kompletnom opremom, te je Grad trebao samo osigurati podlogu i priključke. No, preko Vlade RH je stiglo i 43 kontejnera bez wc-a, ali sa sedam dodatnih sanitarnih kontejnera, a Grad je osigurao klima uređaje.
U Petrinjskoj ulici je deset turskih kontejnera i deset kućica sa sanitarnim čvorom, a Grad je osigurao podlogu, priključke i klima uređaje.
U Komunalnoj zoni je devet kućica i tri kontejnera dobivenih od Ministarstva turizma koji su posve opremljeni. No, u naselju Prvča je deset kontejnera bez wc-a. Grad je osigurao sanitarni kontejner i klima uređaje i grijalice, te priključke na struju. U Fistrovićevoj ulici je 24 donatorskih kontejnera spojenih u modul sa sanitarnim čvorom, unutarnjim zajedničkim sanitarnim čvorom, te 25 turskih kontejnera s grijalicama bez klima, koje je dodatno ugradio Grad Sisak. S obzirom da su ti kontejneri imali toalete tzv. čučavce, nabavljena su i dodatna pomagala za starije i invalide da ih ipak mogu koristiti.
Gradonačelnica Ikić Baniček navodi podatak da je Grad Sisak od Nacionalnog stožera dobio 50 prijenosnih klima uređaja u lipnju, da ih je Grad potom montirao o svom trošku, te osigurao dodatnih 117 klasičnih klima uređaja.
Na primjerima s terena zorno se pokazuje da kontejneri koji su stigli preko Vlade nipošto nisu ujednačene kvalitete, da mnogi nisu bili dobro opremljeni i da su lokalne vlasti morale uložiti značajna sredstva da bi ih dovela u red. No, i mnogi od tih sređenih kontejnera i dalje nemaju, na žalost, vlastiti sanitarni čvor.
„Uložili smo enormna sredstva da bismo pristigle kontejnere doveli u funkciju. Grad Sisak konkretno traži dodatni 15 milijuna kuna da nadoknadi troškove postavljanja kontejnerskih naselja i troškove popravka u kontejnerima. Neki su imali neispravne grijalice, bilo je neispravnih plinskih instalacija, bojlera itd. Imali smo visoke troškove za vodu, odvodnju i struju itd. Priča o kontejnerima nipošto nije tako jednostavna, niti je još uvijek gotova…“, kaže za Net.hr gradonačelnica Siska Ikić Baniček.
Pogled iz Zagreba
A kako komentira izjavu premijera Plenkovića koji kaže da su „kontejneri koje je država naručivala došli potpuno opremljeni“, te da su kontejneri bez sanitarnog čvora – iznimka, a ne pravilo?
„Vjerujem da se iz Zagreba ne vidi baš najbolje u kakvim uvjetima žive ljudi koji su dobili kontejnere preko Stožera, pa je izjava premijera Plenkovića donekle razumljiva. On nikako ne može znati da dobar dio kontejnera koje smo dobili od Stožera nisu imali niti sanitarije, niti krevet, niti grijalice ni klime. Ljudi se nisu žalili Plenkoviću nego meni, a ja sam stvari rješavala na terenu bez sastanaka i bez stožerašenja. Bila bi velika greška da se činjenica što su gradovi i lokalni Crveni križ preuzeli najveći dio tereta u brizi za ljude protumači kao da je sve funkcioniralo. Nije, nego smo rješavali probleme kako smo mogli i stigli i zato većina problema nije niti poznata Plenkoviću.“, kaže za Net.hr Kristina Ikić Baniček.
Iako smo uputili upit nacionalnom Stožeru civilne zaštite o kvaliteti kontejnera na području Sisačko-moslavačke županije, te koliko je kontejnera ukupno bez sanitarnog čvora i kakvi su planovi za rješavanje tog problema – do zaključenja teksta nismo primili odgovor.
Nikola Grmoja, saborski zastupnik koji je boravkom u Petrinji htio skrenuti pozornost na težak život stradalnika u potresu kaže da vjeruje premijeru Plenkoviću da je Vlada nastojala nabaviti pristojno opremljene kontejnere i da je točno da su mnogi problemi vezani za kontejnere koji su stigli privatnim donacijama. Takav je i ovaj u kojem živi Marijana Polak, gospođa koju je on posjetio u Petrinji. „No, to ne abolira državu. Treba se najhitnije naći rješenje za zamjenu tih kontejnera u kojima se sada živi ispod ljudskog dostojanstva.“, kaže Nikola Grmoja za Net.hr
