Na prvom susretu pape Franje i ruskog predsjednika Vladimira Putina u ponedjeljak u Vatikanu u središtu razgovora našlo se pitanje koliko dvojica čelnika stvarno mogu napraviti za mir u Siriji i na Bliskom istoku, kao i na svijetu, a posebno je istaknut položaj kršćana na Bliskom istoku bez obzira kojoj crkvi pripadaju.

Papa Franjo i ruski predsjednik pozvali su na mirno rješenje i pregovore koji uključuju sve etničke i vjerske sastavnice u Siriji. Po službenim priopćenjima posebna je pozornost posvećena postizanju mira na Bliskom istoku i teškom stanju u Siriji.

Putin je Papi zahvalio na njegovom pismu skupu G20 u rujnu Sankt Petersburgu, kojime je Putin predsjedao, a koje je u određenoj mjeri utjecalo na čelnike vodećih zemalja svijeta da pregovorima pokušaju riješiti sirijsku krizu.

U pozadini posjeta su i odnosi između moskovskog patrijarha i Svete Stolice koje uvjetuje i Papina osoba te su, primjerice, bili složeni s poljskim Papom Karolom Wojtylom, a opušteniji s njemačkim teologom Josephom Ratzingerom.

To pitanje se, međutim, nije našlo u prvom planu jer Putin nije nadležan za razgovor o ekumenskim temama s Papom. Ruski je predsjednik, međutim, Papi prenio pozdrave patrijarha Kirila, izvijestila je ANSA. Razgovor, na koji je Putin zakasnio, trajao je 35 minuta u papinskoj biblioteci, u nazočnosti dva prevoditelja.

Predsjednik Putin Papu nije pozvao da posjeti Rusiju, no glasnogovornik Vatikana otac Federico Lombardi napomenuo je da "to nije bilo ni očekivano", navodi agencija AFP.