Draga Vlado, tko je tu lud... pitao je 29-godišnji Splićanin na
službenoj Vladinoj Facebook stranici - i pokrenuo lavinu.
Uzeo je malo iznadprosječnu neto plaću od 6 tisuća kuna i u lipu
izračunao koliko država uzima radnicima.
Da bi im na račun sjelo šest tisuća kuna, ukupni trošak plaće
veći je od deset tisuća. Nakon što poslodavac državi uplati
gotovo 1 140 kuna zdravstvenog doprinosa te doprinose za
zapošljavanje i sigurnost na radu, radnik dobiva bruto plaću od
8759 kuna.
No, s državom mora dijeliti pola-pola. Kad proračunu uplati za
mirovinsko, porez i prirez - ostaje mu neto od 6 tisuća
kuna.
A kad ih krene trošiti, budući da je 25 posto PDV-a uračunato u
gotovo svaki proizvod i uslugu - po preračunatoj stopi državi će
otići još 1200 kuna. Pa radniku od onih deset tisuća - ustvario
ostaje 4800.
Iz čije se to onda blagajne čuje - 'kačing'?
"Radnik dobije 55 posto, a država 44 posto. Ali to je na ovoj
plaći koja je prosječna. Međutim, ti omjeri se znatno mijenjaju
ako je plaća veća", veli porezna savjetnica Lucija Turković
Jarža.
Pogađate - u korist države. Premijer tvrdi da je odnos
pravedan.
"Ukupno opterećenje plaće u Hrvatskoj je negdje u europskom
prosjeku, ono nije ekstremno veliko. Problem je kako se to
troši", govori Milanović.
Na sjednici Vlade ministrima je zato pojasnio što ljudi čine za
državu, a što država za ljude.
"Ljudima uzimamo puno, uzimamo im porez, objavljujemo liste
poreznih dužnika, i to je ono što ljudi rade za državu. Ono što
država mora raditi za ljude je upravo ovo - od nekog definiranog
iznosa pružiti što bolju uslugu", rekao je.
Porezni stručnjaci kažu - ima država koje uzimaju i više - čak 60
posto primanja radnika. Ali...
"Kada u Švedskoj đak završi srednju školu i ide na studij, njemu
država osigurava osnovne potrebe za taj studij, smještaj u
domovima, obveznu hranu i knjige", tvrdi Turković Jarža.
Šlag na kraju je izračun mirovine. U 30 godina rada, do svoje 65.
Splićanin će u mirovinsko uplatiti više od 630 tisuća kuna. Ako
doživi očekivane 72 godine - država će mu ukupno isplatiti 210
tisuća kuna mirovine. S razlikom od čak 420 tisuća - financirao
je mirovine starijih generacija.
Pitanje - tko će financirati njegovu? - vraća nas na ono prvo -
tko je tu lud?
Jedan Splićanin se upitao - što on sve radi za državu, a što ona za njega. Odgovor je detaljno izračunao - na primjeru plaće od šest tisuća kuna došao je do poraznog podatka - da gotovo polovina - odlazi iz njegovog u državni džep.
