Nedavno objavljeni podaci Državnog zavoda za
statistiku ukazuju na prevlast žena, u odnosu
na muškarce u različitim područjima društva poput znanosti,
zdravstva ili školstva. Žene postižu bolje rezultate tijekom
školovanja od svojih muških kolega, češće upisuju i završavaju
fakultete, pa danas u Hrvatskoj imamo više magistrica i doktorica
nego magistara i doktora znanosti.
Međutim, dok žene postižu bolje rezultate tijekom obrazovnog
procesa, kada izađu u svijet rada, prednost se daje muškarcima.
Iako žene predstavljaju većinu u zdravstvu među doktorima
medicine, ali i među specijalistima, ravnatelji bolnica su i
dalje najčešće muškarci. Dok su žene većina u osnovnim i srednjim
školama, muškarci pak vode te iste.
Muškarci još uvijek imaju prevlast na jako visokim ili političkim
funkcijama. U sudstvu, muškarci imaju prevlast na najvišim
instancama suda: među sucima ustavnog (62%) i vrhovnog (51%)
suda. Predstavljaju 80% saborskih zastupnika i ministara, a čak
ih je 86% među veleposlanicima.
I na kraju, žene zarađuju oko 20% manje plaće za rad jednake
vrijednosti nego muškarci. Preciznije, žene moraju
raditi dva mjeseca više nego njihovi muški kolege za isti posao.
Žene su suočene s diskriminacijom prilikom zapošljavanja, kao i
onom na radnom mjestu. Sporije napreduju od muških kolega, ali ne
jer nisu kompetentne, nego jer se poslodavci 'boje' porodiljnih
dopusta i bolovanja. Sve to na kraju rezultira činjenicom da žene
u konačnici primaju manje mirovine od muškaraca.
No, pitanje je kako današnje društvo gleda na žene? GfK Hrvatska je proveo
istraživanje u kojem je pitao hrvatske građane kako oni vide
idealnu ženu u društvu, u smislu njenog poslovnog angažmana i
angažmana oko obitelji i djece, ali i kako žene vide same sebe po
istom pitanju. Dobivene rezultate usporedili smo sa svim
prethodnim istraživanjima (prvo je provedeno 1995. godine).
Uspoređujući podatke od 1995. godine do danas, vidimo da se slika
idealne žene promijenila najviše u pogledu žene u ulozi majke i
domaćice. Prije 18 godina znatno veći broj hrvatskih građana
(24%) idealnom ženom je smatrao onu čija je uloga isključivo
briga o obitelji i djeci (majka i domaćica), za razliku od
današnjih dana kada takvom idealnu ženu smatra 14% hrvatskih
građana.
U periodu od 1995. do 2007. godine percepcija idealne žene
kretala se u smjeru sve većeg angažmana žene na poslovnom planu,
rastao je broj građana koji smatraju da bi idealna žena trebala
biti uspješna, zaposlena žena, koja gradi svoju karijeru, dok se
o obitelji i djeci brine uz pomoć neke druge osobe (od 30% 1995.
do 40% 2007.). Međutim, trebali bismo kao društvo raditi na tome
da se očeve više uključi u brigu oko djece i kućanske
poslove.
Prema GfK,
istovremeno se blago smanjivao broj onih koji su idealnom ženom
smatrali onu koja radi na manje odgovornim poslovima, ali se
brine o obitelji i djeci. Takvih je 1995. godine bilo 39%, a
2007. godine je ta brojka pala na 31%.
S obzirom da u zadnjih 6 godina nije provedeno isto istraživanje,
nedostaju podaci koji bi nam mogli ukazati na trenutak kada se
ponovno počela mijenjati percepcija idealne žene. U svakom
slučaju, posljednje istraživanje pokazuje da se broj onih koji
idealnu ženu zamišljaju isključivo kao domaćicu i majku nije
promijenio (2007.- 15%; 2013.-14%), kao ni broj onih
koji idealnom ženom smatraju zaposlenu ženu angažiranu u javnom i
političkom životu (2007.- 5%, 2013.- 5%).
Najveće promjene u percepciji idealne žene odnose se na povratak
žene obitelji i djeci uz poslovni angažman manjeg opsega. U
odnosu na prije 6 godina, 12% je više onih koji idealnom ženom
smatraju onu koja je zaposlena na manje odgovornim mjestima i
brine o obitelji i djeci, dok je 5% manje onih koji idealnom
ženom smatraju onu kojoj je na prvom mjestu poslovna karijera.
Ukoliko usporedimo sliku idealne žene u očima muškaraca i žena,
vidimo da žene same sebe više vide kao karijeristice (žene – 38%,
muškarci – 31%), dok je muškarcima idealna žena još uvijek više
usmjerena na brigu oko obitelji i djece.
Kao i ženama, i mlađim osobama (do 34 godine), idealna žena je
ona kojoj je karijera na prvom mjestu (48%). Slično mišljenje
dijele Zagrepčani (51%) i Istrijani (45%), ali i
neoženjene/neudane osobe (47%).
Zanimljivo je bilo vidjeti je li, i koliko je odstupa slika
idealne žene u odnosu na njenu stvarnu poziciju, ulogu današnjih
žena. Na donjoj slici je prikazana usporedba rezultata kako žene
vide idealnu ženu i kako vide same sebe.
Najveća odstupanja između želja i stvarnosti postoje u dvjema
ulogama žene: kao majke i domaćice i kao karijeristice. Žene su u
Hrvatskoj u znatno većoj mjeri majke i domaćice (24%), u odnosu
kakvom si zamišljaju idealnu ženu (12% ih idealnu ženu zamišlja
kao majku/domaćicu). S druge strane, stvarnost je i da su žene u
Hrvatskoj u manjoj mjeri uspješne poslovne žene koje grade
karijeru (svega ih je 21%), u odnosu što bi one željele biti (38%
idealnu ženu vidi kao karijeristicu).
Istraživanje je provedeno u svibnju 2013. na reprezentativnom
uzorku populacije 15+, na ukupno 1.000 ispitanika, koristeći se
metodom osobnog intervjuiranja.
