Otkriveno koji dio mozga nadzire inteligenciju
Pri obavljanju težih zadaća koje zahtijevaju upošljavanje šireg raspona spoznajnih funkcija aktivira se prednji lateralni korteks
Istraživači sa Medical Research Council's Cognition and Brain Sciences Unit na Cambridge University i sa Dusseldorf University koristili su pri testiranju ispitanika tehnike skeniranja kojima su promatrali dotok krvi u mozak. Međutim, neki znanstvenici osporavaju da se inteligencija uopće može promatrati na takav način. Rasprava se vuče još od postavljanja Sprarmanove teorije, dakle, već skoro stotinu godina. On je tvrdio da neki bistri ljudi dobro obavljaju različite zadatke jer pri tome upošljavaju koristan dio mozga koji je on nazvao ŤGť faktorom. Bez obzira na prijedlog, mnoge tajnovitosti inteligencije ostaju neriješene.
U ovom posljednjem testu istraživači su zahtijevali od ispitanika da rješavaju određen broj Ťvisokih-gť i Ťniskih-gť zadataka koji uključuju prepoznavanje pobrkanih simbola i skupova slova. ŤVisoki-gť test uključuje upošljavanje šireg raspona spoznajnih funkcija i izazovniji je od Ťniskih-gť testova. Pri skeniranju su se koristili tehnikom koja se zove pozitronska emisiona temografija. Otkriveno je da pri Ťvisokom-gť testu ispitanici ne koriste više različitih područja mozga, već se djelatnost koncentrira na prednjem lateralnom korteksu, u jednoj ili obje polutke mozga. Zaključeno je da se opća inteligencija izvodi iz posebnog prednjeg sustava koji je važan za nadzor različitih oblika ponašanja. Ali dodana je opaska da se i to središte inteligencije može podijeliti na finije komponente.