Trenutačno ste u situaciji da vodite jedan jako velik i važan resor koji je u velikom kaosu. Istovremeno, odlučili ste se kandidiFrati za gradonačelnika Zagreba, s ciljem da pobijedite Milana Bandića. Kako uopće možete pomiriti ta dva zadatka? Jednostavno. Radim svoj posao kao i svaki drugi, a kad počne kampanja, uzet ću godišnji odmor. Onda ću se nauštrb godišnjeg odmora i obitelji posvetiti isključivo i samo kampanji. Do tada odgovorno radim svoj posao ministra zdravlja – trenutačno se radi na sanaciji bolnica. Pokušavam učvrstiti smjer da me moj zamjenik, pomoćnici i tim mogu zamijeniti.
To znači da na ljeto onda nećete ići na godišnji odmor? Očito neću.
Kako onda izgleda vaš radni dan? Koliko traje i kakav radni tempo imate? Uobičajeno, idem spavati vrlo rano, oko 22 sata, ali se dižem svaki dan u 6 sati bez budilice. Počinjem raditi već oko 7 sati i tako cijeli život. Radni dan završavam u 20 ili 20.30 sati. Mislim da većina ljudi tako radi.
Pitanje grada Zagreba nadilazi ne samo stranačke, nego i političke okvire. Trenutačna situacija je takva da ne samo moja, nego i sve ostale političke stranke zajedno nemaju ljudske kapacitete koji bi bili u stanju riješiti problem. Stoga želim baš u Zagrebu otvoriti put novoj i drugačijoj društvenoj odgovornosti, koja bitno mijenja dosadašnje političke upravljačke prakse.Milan Bandić jak je politički protivnik u Zagrebu. Kako ga namjeravate pobijediti? Koji su vaši aduti, što vas razlikuje od aktualnog gradonačelnika? Mislim da se značajno razlikujemo, u pogledu na svijet, u načelima, idealima, ali i u projektima. Jedini od kandidata imam potpuno jasne projekte – platformu za razvoj grada i projekte na nivou četvrti. Svaka od 17 gradskih četvrti ima sedam do 10 prioriteta, i na njima smo otvorili direktan i konstruktivan dijalog s građanima. Od građana smo dobili natrag cijeli niz ideja o poboljšanju projekata i upravo smo u definiranju ključnih prioriteta. Projektima, vraćanjem duha, identiteta i duše gradu Zagrebu – tako ću pobijediti na izborima.
'S HNS-om dijelimo iste vrijednosti i načela'
Zašto ste se i u Zagrebu odlučili na koaliciju s HNS-om, strankom koja sve više gubi rejting? Dijelimo iste vrijednosti i načela temeljena ne samo na politici. Ovdje postoji i jedna ljudska, pa rekao bih i civilizacijska dimenzija koja nas spaja u želji za definitivnom promjenom u načinu vođenja i promišljanja grada. U tjednima koji dolaze, ta će sinergija sigurno jačati i rasti.
Tko će biti dio vašeg tima 'za spas Zagreba' budete li gradonačelnik? Tim se okuplja, sve će se znati na vrijeme. Ne dovodim nikoga s ulice, to su odgovorni ljudi koji moraju privesti svoje poslove kraju ili dogovoriti kome će ih predati. Neke izvlačim s vrlo značajnih poslova, moram im dati minimalno vremena za tranziciju.
Pitanje grada Zagreba nadilazi ne samo stranačke, nego i političke okvire. Trenutačna situacija je takva da ne samo moja, nego i sve ostale političke stranke zajedno nemaju ljudske kapacitete koji bi bili u stanju riješiti problem. Stoga želim baš u Zagrebu otvoriti put novoj i drugačijoj društvenoj odgovornosti, koja bitno mijenja dosadašnje političke upravljačke prakse. Pozivam na široko okupljanje nevladinih organizacija, eksperata, građana. Mislim da nas je strančarenje i dovelo u sadašnju nezavidnu situaciju. Ne samo u gradu Zagrebu, nego i u državi.
Koji su to ključni projekti koje namjeravate realizirati ako postane gradonačelnik? Osim ovih projekata u 17 gradskih četvrti, gdje svaka četvrt ima svoje specifičnosti, ključni projekt mi je promet. Pravo je umijeće doći sa sjevera na jug grada, a to se može znatno poboljšati korištenjem postojećih resursa, a jedan od njih je potpuno zaboravljena prigradska željeznica. Ona već sada postoji i napravljena je da tvori prsten oko grada. Ona zahtijeva da se na njoj napravi 10 novih željezničkih stanica, od Sopnice do Lučkog.
Kako bi se to financiralo? Iz fondova EU. Nažalost, do sada nije iskorišten niti jedan euro iz pretpristupnih fondova jer za to, naravno, morate projekte i napisati, aplicirati za njih, braniti ih i dobiti. To je tragedija, naprosto se nije apliciralo za projekte.
Koliko se moglo povući iz pretpristupnih fondova? Na desetine i desetine milijuna eura, a sada će se moći povući stotine milijuna eura. Očito je bilo novca s drugih strana, iz naših džepova, zbog najvišeg prireza prelijevanjem naših financija u privatne džepove. U Ministarstvu zdravlja prošle smo godine napisali, aplicirali i dobili čak pet projekata Europske komisije i tu šprancu ću primijeniti u gradu Zagrebu.
Koliko bi uopće trebalo da se realiziraju projekti u prometu? Za željeznicu već sad postoji prsten koji se može napraviti u dvije godine. Time bi s novim željezničkim postajama, s besplatnim parkirališnim mjestima, oni koji dolaze iz okolnih dijelova Zagreba mogli parkirati svoje automobile u Zaprešiću, Dugavama, Sesvetama i otamo koristiti javni prijevoz.
Koliko bi to ubrzalo promet gradom? Barem dvostruko. Sada se vozite sustavom pola sata, a ovako biste došli za 10 do 12 minuta.
Od Vlaške napraviti ulicu ateljea, od Preradovićeve ulicu umjetnosti
http://www.youtube.com/embed/G8XFACXajhw (snimio i montirao Franjo Tot)
Što nudite dalje od projekata? Spominjao sam već i zaustavljanje urbicida u Zagrebu. U Zagrebu je šator na Jelačić-placu ili Kvatriću postao brend. To nije samo pitanje urbicida, nego i nelojalne konkurencije. Ja u taj šator nikad nisam ušao, ali u njemu su kafići i trgovine koji su nelojalna konkurencija svim lokalima koji plaćaju sva davanja državi, a koji su u biti izgubili prihode. Osim što je ružno, to nije fer.
Grad poduzetnika realizirat ćemo preko poduzetničkih inkubatora, gdje bi se na jednom mjestu u zapuštenom gradskom prostoru skupila kritična masa ljudi s mnoštvom ideja. Oni bi na jednom mjestu dijelili zajedničke i besplatne režije, infrastrukturu, komunalije i zajednička mentorstva, sve dok ne smisle ideju koju će pretvoriti u novu kompaniju. Smatrate li da trgove ipak treba oživjeti? I ako da, na koji način? Treba oživjeti sve kvartove, ne samo Jelačić-plac. Upravo organiziranjem od glazbenih do likovnih događaja. Ideja je naprimjer od Vlaške napraviti ulicu ateljea, a da je Preradovićeva ulica umjetnosti. Drugim riječima, javni prostori moraju biti mjesto susreta, komunikacije i kreacije jer upravo oni daju onaj poseban štih po kojem se prepoznaje kvart ili grad u cjelini.
Kako iskoristiti zapuštenu gradsku imovinu? Jedina mogućnost iskorištavanja te napuštene gradske imovine u doba recesije je stavljanje u promet zapuštenih gradskih prostora, stanova, i to tijekom dvije do tri godine za minimalnu najamninu, da se grad počne napokon aktivirati, i gospodarski i kulturno, i što se tiče stanovanja.
Grad poduzetnika
Zagreb, kao i ostatak Hrvatske trpi posljedice krize. Sve više je nezaposlenih, naročito među mladima. Imate li plan za poticanje zapošljavanja u Zagrebu? Imamo – grad poduzetnika. Planiramo ga provesti preko poduzetničkih inkubatora, gdje bi se na jednom mjestu u zapuštenom gradskom prostoru skupila kritična masa ljudi, ne samo mladih, s mnoštvom ideja. Oni bi na jednom mjestu dijelili zajedničke i besplatne režije, infrastrukturu, komunalije i zajednička mentorstva, sve dok ne smisle ideju koju će pretvoriti u novu kompaniju koja se zove start-up kompanija. Između je accelerator, u prijevodu intenzivna briga o tim našim potencijalnim poduzetnicima u razdoblju od tri mjeseca da se što je moguće prije grad aktivira. Tu želim maksimalno iskoristiti potencijale sveučilišta. SAD je imao rast od 50 posto od Drugog svjetskog rata isključivo i samo zahvaljujući sveučilištu i znanosti. Grad Zagreb ima sjajno sveučilište koje je potpuno odvojeno od grada, osim što mu pruža infrastrukturu. Svrha je grada da aktivira potencijale sveučilišta preko fondova EU, znanstvenih istraživanja, međunarodne razmjene ideja. Na to ću staviti veliki naglasak.
Zagreb je u svim segmentima devastiran. Grad stagnira i nazaduje. Uvoz je tri puta veći od izvoza, broj nezaposlenih se mjeri u desecima tisuća – više od 47.000 je nezaposlenih, a od toga je 15.000 mlađih od 29 godina. Voda je došla do grla. U planu su i poduzetničke zone te, ne manje važno, pozicioniranje Razvojne agencije grada Zagreba kao budućeg centra poduzetničke izvrsnosti i kao agencije koja će aplicirati za fondove EU.
Kad govorimo o zapošljavanju, izjavili ste nedavno da u Zagrebu vlada paradigma kumstva. Ako biste postali gradonačelnik, što biste napravili s onim kadrovima koji su zaposleni na takav način? Kamera je u nekoliko navrata zabilježila da aktualnog gradonačelnika zaustavljaju ljudi i pitaju ga da im nešto riješi. A on kaže: "Sutra u 9, zaposlit ćemo ih." To vrijeđa onu tihu, civiliziranu, pristojnu većinu ljudi, koja je naučila svaki posao raditi časno. Svakom čovjeku u Zagrebu treba pružiti jednaku šansu.
Što onda s onim ljudima koji su već zaposleni na takav način? Postoji nešto što se zove sistem ocjenjivanja, reevaluacije rada.
'Zagreb je u svim segmentima devastiran'
Zagreb nema ni dovoljno vrtića, škola, domova za starije i nemoćne... Tijekom proteklih 12 godina grad Zagreb je imao 100 milijardi kuna. Za taj novac se mogao napraviti grad s 200.000 stanova, jedna Rijeka. Što se napravilo? U prvom Bandićevom mandatu se preuredio Bundek, izgradio se Domovinski most, a ostalo ne. U posljednjem mandatu ništa, od onoga što je obećano, izvršeno je pet posto. Rezultat je nula. Zato aktualni gradonačelnik ni ne dolazi na sučeljavanja jer ga je s jedne strah javnosti i činjenice da nije napravio završni račun, a trebalo bi ga i biti sram jer je svjestan da nije ispunio što je obećao. No, nemam dojam da on poznaje osjećaj srama.
Za 100 milijardi kuna se mogao napraviti dostatan broj vrtića u svim kvartovima grada Zagreba kako bi se moglo raditi u malim skupinama, dostatan broj osnovnih škola kako bi se moglo raditi u jednoj smjeni, te domova za starije i nemoćne osobe. A ne da danas imamo situaciju da 10.000 ljudi čeka na dom za starije. Mogao se napraviti i dostatan broj centara za palijativnu skrb i hospicij, Zagreb nema centar za palijativnu skrb. A mogao se napraviti i dostatan broj parkova i zelenih površina radi povećanja kvalitete života.
Naprosto, Zagreb je u svim segmentima devastiran. Grad stagnira i nazaduje. Uvoz je tri puta veći od izvoza, broj nezaposlenih se mjeri u desecima tisuća – više od 47.000 je nezaposlenih, a od toga je 15.000 mlađih od 29 godina. Voda je došla do grla.
http://www.youtube.com/embed/wZIC0aWbCNM (snimio i montirao Franjo Tot)
Kako mislite namaknuti novac za izgradnju domova, vrtića i škola? Zatvaranjem svih rupa iz kojih novac curi na sve strane. Pa i voda, nažalost, curi iz vodovodnih mreža. Čak 45 posto vode se gubi svaki dan. Lova, kune – vaše i moje – cure i prelijevaju se iz dana u dan u nečije privatne džepove. Znači, za početak zatvoriti rupe, a onda objedinjenom nabavom značajno smanjiti troškove.
Cijena ZET-ove karte mogla bi biti do 20 posto jeftinija
Nedavno je objavljena vijest da Zagreb ima najskuplje režije u Europi. Kako smanjiti te režije? Režije su među najskupljima u Europi zbog pročišćivača za vodu. Ne plaćamo samo tu vodu, nego 83 aneksa ugovora za pročistač otpadnih voda, koji je potpisan s Bandićem, i te ugovore ćemo revidirati. Uvjeren sam da ćemo tako sniziti režije, primjerice za vodu. Kad uključimo željeznički promet, te stimuliramo da sve više nas građana koristi ZET-ove tramvaje i autobuse, past će cijena karte. 100 milijuna građana godišnje se preveze tramvajima, a 200 milijuna autobusima. Ako taj broj dignemo za 20 posto, onda će i ZET od gubitaša postati dobra, profitabilna tvrtka.
Koliko bi po vama trebala iznositi cijena ZET-ove karte? Može biti sigurno 10 do 20 posto jeftinija, ali to je pitanje povećanja broja građana koji se koriste javnim prijevozom.
Unatoč svemu, Milan Bandić prema rezultatima anketa i dalje vodi pred ostalim kandidatima. Kako to objasniti? Nikad me niste čuli da nekim anketama vjerujem ili ne vjerujem. Naravno da postoji rat anketama, kao i stranke i tvrtke koje mogu utjecati na neke ankete. Ali analizu ostavljam vama, a meni su ankete dobar putokaz za to što trebam promijeniti i uvjeriti birače da samo zajedno možemo doći do suštinske promjene.
Međutim, birači sve više gube vjeruju u političare. Među njima je i dobar broj glasača Kukuriku koalicije, koja za sada ne uspijeva izvršiti ono što je obećala u Planu 21, stoga su ljudi skeptični prema predizbornim obećanjima. Kako namjeravate uvjeriti birače da ćete zaista raditi na realizaciji ovih projekata? Sve ono što sam do sada izrekao i što je zapisano u mojoj platformi za razvoj Zagreba, ne sadrži niti jedan megalomanski projekt. Jednostavno, ta su vremena iza nas. Prije svega moramo promijeniti odnos prema načinu upravljanja i pokazati odgovornost koja se sada ne nazire ni u tragovima kad je u pitanju sadašnji način vladanja gradom. Ja ne vladam, ja surađujem. Upravljam. Uostalom, sva moja dosadašnja profesionalna karijera tome svjedoči, i u bolnici, i na fakultetu, i u Ministarstvu, ja imam suradnike, a ne podređene!
Istospolni brakovi su civilizacijski pomak
Prije svega moramo promijeniti odnos prema načinu upravljanja i pokazati odgovornost koja se sada ne nazire ni u tragovima kad je u pitanju sadašnji način vladanja gradom.Treba li transrodnim osobama financirati promjenu spola? Naime, upravo je prošlo prvo čitanje Zakon o državnim maticama, prema kojem će transseksualnim osobama koje nisu bile na kirurškoj operaciji promjene spola ipak biti omogućeno da im u osobnim dokumentima stoji ime koje odgovara njihovu rodnom identitetu. Radi se o ljudima koji prolaze kroz teške traume, a uz to se radi o jako skupim operacijama. Treba li i u kojem postotku financirati operacije promjene spola. Da. Država bi trebala snositi troškove. Znam nekoliko osoba koje su promijenile spol i znam kroz koje su traume prolazile. To je jedno ambivalentno stanje, možete samo zamisliti kako je biti u tom tijelu i razmišljati na takav način. Znam kako su se te osobe mučile i treba im pomoći. Svaka osoba u iskorištavanju svojih temeljnih potreba mora biti na istom nivou, uključujući problem o kojem govorite.
U kojem postotku ih treba financirati? To sada ovisi od države do države, pa vam ne mogu odgovoriti precizno na to pitanje, ali mislim da bismo trebali financirati barem trećinu.
Biste li se kao gradonačelnik Zagreba pridružili gej paradi? Naravno.
Podržavate li istospolne brakove? Definitivno mislim da je to civilizacijski pomak i da o tome treba razmišljati. Moj tim i ja, a na što sam ponosan, napravili smo Zakon o medicinski potpomognutoj oplodnji, gdje smo također napravili civilizacijski pomak. Tu sam samo ja bio izložen javnosti i nema tko me nije napadao. Cijelo vrijeme sam bio izložen kanonadi udaraca, ali cilj je bio jasan – pomoći parovima, ženama koje žele imati dijete, a koje imaju dijagnozu neplodnosti. I uspio sam u tome. Time smo pokazali da smo odlučni i hrabri.
O biciklističkim stazama... Njih će biti lakše riješiti u perifernim dijelovima Zagreba, dok bi se u srcu grada denivelacijom željezničke pruge proširila pješačka zona i napravile nove biciklističke staze. Radit ćemo i paukovu mrežu biciklističkih staza, odnosno biciklističku magistralu. Ona bi išla prema Sesvetama i Zaprešiću, te preko svih mostova prema Novom Zagrebu. Danas je u Zagrebu opasno voziti se biciklom po gradu, to može biti pogibeljno i za bicikliste i za pješake, a naravno i za one koji koriste vozila.
O ZET-ovim niskopodnim tramvajima i autobusima... Osim što smo ih preplatili, najbolji je dokaz kakvi su i to što ih nismo nigdje uspjeli plasirati. Niti jedan tramvaj nije prodan vani. I autobusi su preplaćeni, postoji 60 autobusa na plin koje smo kupili, i koje i vi i ja plaćamo, a vozi ih samo šest. Zbog čega? Zbog toga što postoji samo jedna punionica plina! To su sve primjeri bacanja novca, koji curi na sve strane, i to ćemo zaustaviti.
O Gornjem gradu... Gornji grad je 75 posto u vlasništvu države i grada, a samo je 25 posto u privatnom vlasništvu. On sada izgleda kao grad duhova, prekrasan, a potpuno neiskorišten. Mogao bi postati grad pod zaštitom UNESCO-a, mogao bi postati dio grada kao što je središnji dio u Parizu, Barceloni, Pragu.
O turizmu u Zagrebu... Prije 10 godina svaki turist koji je došao u Zagrebu je spavao 2,5 noći, a sada spava 1,6. Turist dođe, čekira se u hotel, prođe gradom, prespava i sutra ide dalje. To se događa zato što im nismo pokazali ljepotu grada Zagreba i okolice, nitko ih ne odvede na Medvednicu, u Samobor, u dvorce Zagorja ili na Plitvice. Broj turista raste, ali ne I. kvaliteta turističke ponude, koja se gleda po tome koliko turist provede sati, dana na određenom mjestu. Zagreb se mora brendirati. Manchester je grad jazza, Barcelona grad kulture, Beč grad balova. Morate imati priču, a Zagreb ima cijeli niz dobrih priča, no nitko ih nikad nije oživotvorio. Zagrebu treba vratiti dušu i identitet.
O sportu... Profesionalni sport je važan, ali moja je intencija razvoj amaterskog rekreativnog sporta.
O Snježnoj kraljici... Snježna kraljica da, ali ne s ovako velikim iznosima nagrada, ne s tako velikim troškovima. Treba maksimalno revidirati troškove.
