Karlovački liječnici su hitnoj intervenciji. Za nekoliko minuta stižu na mjesto nesreće - srećom, riječ je o vježbi na Nacionalni dan hitne medicinske službe, no ovakvi događaji njima nisu rijetkost.

"Najčešći su to bolovi u prsima, traume, prometne nesreće", rekla je Kristina Bakale, liječnica Hitne medicinske službe u Karlovcu.

U ovakvim slučajevima liječnike često usporavaju nehitni pacijenti. Timovi Hitne prošle su godine izišli na 800 tisuća intervencija, čak 83 posto bili su nehitni slučajevi.

Ništa bolje nije ni na hitnim prijemima - od više od pola milijuna dolazaka, 42 posto tamo nije ni trebalo doći.

"Moram reći da nas zovu zbog ispiranja uha, zbog toga što tri dana netko nema stolicu, zbog klopova", rekla je Maja Grba Bujević, ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu.

Sve to ugrožava pacijente kojima je pomoć stvarno potrebna.

Od lani još postoje brošure za samoliječnje. Uz savjete za samopomoć u njima se preporučuje da se pacijenti jave svom liječniku, ako nisu sigurni u svoje zdravstveno stanje, no čini se ili ga pacijenti nisu pročitali ili vole ići na Hitnu.

"Tako mi na primjer rješavamo od ovih nehitnih pacijenata bolove u leđima u trajanju od nekoliko tjedana, kašalj u trajanju jedan do dva dana, minimalno povišenje temperature", rekao je Vanja Starčević, specijalist interne medicine u OB Karlovac.

Svime ovim treba se baviti obiteljski liječnik - odlaskom njemu umjesto na Hitnu, možda upravo spašavamo nečiji život.