Među prvima koji su osjetili pozitivne efekte ulaska u Europsku uniju su proizvođači zastava jer se i hrvatske i zastave Europske unije ovih dana itekako traže.
U Hrvatskoj ima obrtnika koji sami proizvode zastave i onih koji ih uvoze, od najkvalitetnijih, najvećih, šivanih s vezenim ornamentima koje vise na najznamenitijim državnim i gradskim institucijama i trgovima, do tiskanih od papira.
Jakov Marković, vlasnik obiteljskog obrta iz Zagreba u kojem od 1990. šiva zastave, ističe kako je posao bolje krenuo prije nekoliko dana, a najtraženija roba u njegovoj trgovini bila je zastava EU. "Iako smo te zastave počeli šivati još prije godinu dana, u svim dimenzijama, tek je prije nekoliko dana krenula potražnja. Na zastavi EU je 12 žutih zvjezdica koje vezemo, a za osam sati možemo sašiti 12 zastava", kaže Marković.
Šivana i vezena zastava EU-a dimenzija 200x100 centimetara u prosjeku stoji oko 200 kuna, a hrvatska oko 170 kuna. Proizvođači su spremni izraditi zastave bilo kojih dimenzija, a o tome ovisi i cijena.
Vlasnica obrta iz Kneževih Vinograda Melita Dejak također je zadovoljna kako ovih dana ide posao sa zastavama. "Uvozimo ih iz Mađarske, a ulaskom u EU nema više carina niti papirologije, pa nam je i tu posao olakšan. Već u travnju ove godine poslali smo ponude diljem Hrvatske i posao je krenuo", ističe Dejak.
EU nije propisala obvezu da države članice uz nacionalnu zastavu trebaju isticati i zastavu Unije, već je to ostavljeno svakoj članici da sama odluči. Tako je primjerice Italija u svoj zakon ugradila obvezu isticanja i zastave EU. Europski predstavnici imali su ideje da se bar na velikim sportskim manifestacijama uz zastave zemlje domaćina obavezno vijore i zastave EU, ali to nije ozakonjeno. Isto kao i sa zastavama, EU je članicama ostavila na odabir i izvođenje europske himne - Ode radosti.
eu zastava zastava
Zastava EU-a, koja se sastoji od dvanaest zlatnih zvjezdica na podlozi plave boje, prvotno je bila zastava Vijeća Europe. Prihvaćena je 1955. kao prijedlog francuskog umjetnika ArseneHeitza i Paula Levya, belgijskog Židova. Obojica su radila u Vijeću Europe, Levy je bio pročelnik ureda za kulturu i informiranje, a Heitz namještenik.
Po dostupnim izvorima zabilježeno je da su odmah nakon prvih ujedinjenja, zemlje članice pokušale pronaći rješenje za zastavu. Europsko vijeće predlagalo je bijelu zastavu s velikim slovom E, zelene boje, s tri zlatne zvjezdice. Bilo je prijedloga da se poveže osam olimpijskih prstenova srebrne boje, a skandinavski predstavnici predlagali su križ okružen zvijezdama. Nakon niza prijedloga oko kojih nije bilo suglasja, 18. kolovoza 1950. raspisan je natječaj na koji je pristiglo više od 200 rješenja. Kako je došlo do današnje zastave, naknadno se nagađalo, ali nikada nije službeno objavljeno.
Arsene Heitz je u razgovoru za časopis Lourdes, 2004., izjavio da je, kao član marijanske udruge za idejni prijedlog dobio nadahnuće u sakralnom motivu koji prikazuje Gospu sa zlatnom krunom na glavi, kako je opisano u Bibliji u Knjizi Otkrivenja ... "I znamenje veliko pokaza se na nebu: Žena odjevena suncem, mjesec joj pod nogama, a na glavi vijenac od dvanaest zvjezdica".
Levy koji je kao židov prošao holokaust i prešao na kršćanstvo, taj je prijedlog gledao kao savez židova i kršćana, jer je žena iz Otkrivenja, kao kći sionska, poveznica između Staroga i Novoga zavjeta, između dvanaest plemena Izraelovih i dvanaest Isusovih apostola.
Zastava je prvi put izvješena u prosincu 1955. u Parizu. Kako stoji u službenom tumačenju EU-a, bez obzira na broj članica Unije, na zastavi ostaje 12 zlatnih zvijezda na plavoj pozadini, kao znak savršene punine i zajedništva.
