Hrvatski predsjednik Ivo Josipović sastao se na početku službena posjeta Bugarskoj sa svojim kolegom Rosenom Plevnelijevom s kojim je razgovarao o bilateralnim odnosima, posebno o jačanju gospodarske suradnje i mogućnostima prometnog i energetskog povezivanja u toj regiji te o europskoj perspektivi zemalja u jugoistočnoj Europi,
Bugarska i Hrvatska poduzet će napore za produbljivanje ekonomske suradnje, rekao je bugarski predsjednik Plevnelijev nakon sastanka. Po njegovim riječima, kako prenose bugarski mediji, zajednički odbor dviju država za ekonomsku suradnju trebao bi uskoro održati sastanak na kojemu se očekuje razmatranje konkretnih projekata.
Josipović je rekao na tiskovnoj konferenciji nakon sastanka da mnoge hrvatske tvrtke djeluju u Bugarskoj te da je to dobra osnova za suradnju, a također je izrazio želju da više bugarskih tvrtki dođe u Hrvatsku. Istaknuo je da su prometni i energetski koridori važni za budućnost i ekonomski razvoj regije.
Kao primjer za projekte, od kojih Hrvatska i Bugarska očekuje rezultate, Plevnelijev je spomenuo paneuropski koridor X koji je prioritet za obje zemlje te Dunavsku strategiju i suradnju na kulturnom projektu "Putovima rimskih careva".
"Želimo iskoristiti naše prijateljstvo i naš intenzivni politički dijalog što je više moguće i pozivamo tvrtke i institucije da aktivnije surađuju na različitim razinama", rekao je Plevnelijev.
Dvojica predsjednika su rekla da nema otvorenih političkih pitanja između Hrvatske i Bugarske, ali i da potencijal za razvoj gospodarske suradnje nije dovoljno iskorišten.
Dvojica predsjednika izrazila su svoju potporu europskoj perspektivi zemalja zapadnog Balkana ističući da je to važno za regionalnu stabilnost i suradnju te dobrosusjedske odnose.
Plevnelijev je zahvalio Hrvatskoj za širenje programa učenja bugarskog jezika na Sveučilištu u Zagrebu te otvaranje kulturnog kluba za Bugare koji žive u Hrvatskoj.
Bugarski je predsjednik, odgovarajući na novinarsko pitanje, kazao da je odluka da se Bugarskoj i Rumunjskoj odgodi ulazak u Schengen politički, a ne tehnički motivirana. "Svima je jasno da su Bugarska i Rumunjska spremne, da učinkovito rade na svojim granicama i to mnogo bolje od nekih drugih zemalja. Schengen nije pitanje politike jedne ili druge zemlje. Bugarska je bila odgovorna, uložila je mnogo i zauzvrat očekuje solidarnost ostatka Europe, a zbog ove odgode trpimo ekonomsku štetu", kazao je.
Francuska se nedavno usprotivila ulasku tih zemalja u Schengen zbog pitanja velike emigracije Roma iz tih zemalja u Francusku.
Plevnelijev je rekao da se Hrvatska i Bugarska bezuvjetno podržavaju u međusobnom ulasku u Schengen.
Josipović se kasnije sastao i s bugarskim premijerom Plamenom Orešarskim. Na tom su sastanku također potvrđeni odlični politički odnosi, ali i potreba za jačanjem onih ekonomskih. Orešarski je kazao, prenosi agencija BTA, da dvije zemlje imaju potencijala pojačati trgovinsku razmjenu.
Josipović i Plevnelijev u utorak će u Sofiji nazočiti zajedničkom Bugarsko-hrvatskom gospodarskom forumu.
Prije početka službenog posjeta Bugarskoj hrvatski je predsjednik dao intervju Bugarskom nacionalnom radiju u kojem je naglasio da dvije zemlje moraju više raditi na kulturnoj i gospodarskoj suradnji. "Politički odnosi Hrvatske i Bugarske odlični su", kazao je Josipović i dodao kako dvije zemlje, koje on smatra susjedskim iako ne dijele zajedničku granicu, moraju učiniti više na ekonomskoj i kulturnoj suradnji. "Moramo zajedno raditi kako bi se bolje upoznali, putem kulturne i umjetničke razmjene, kao i razvojem turizma. Sve to, da tako kažem, zbližava obične ljude", rekao je Josipović. "Hrvatski ulagači počeli su tražiti mjesta za ulaganje u inozemstvu. A mi bismo bili sretni da primimo investicije iz Bugarske", kazao je.
Također je rekao da Hrvatska čvrsto stoji iza europske perspektive svih zemalja zapadnog Balkana, uključujući Srbiju i Makedoniju. Josipović je istaknuo da je unapređenje odnosa sa Srbijom ključ za zdraviju klimu i europsku perspektivu zapadnog Balkana. "Ono što opterećuje hrvatsko-srpske odnose nije budućnost nego prošlost. Ali počeli smo raditi na rješavanju tih pitanja", rekao je.
Na temu Makedonije je hrvatski predsjednik rekao da bilateralni odnosi sa susjednim zemljama ne bi trebali biti zapreka pristupu EU-u. Krajem 2012. godine, Bugarska i Grčka usprotivile su se davanju datuma za početak pregovora s Makedonijom na temelju njezine kulturne politike kojom, kako tvrde u Ateni i Sofiji, prisvaja njihovu kulturnu baštinu.