Oružje je u petak ponovo progovorilo u Pojasu Gaze gdje je pet osoba izgubilo život, među njima i desetogodišnjak, pošto je izraelska vojska nastavila zračne udare kao odgovor na raketiranje.
Nakon trodnevna primirja Pojas Gaze je opet postao baza za ispaljivanje palestinskih raketa i meta izraelskih zračnih udara, točno mjesec dana nakon početka izraelske ofenzive u kojoj je poginulo 1950 ljudi, uglavnom palestinski civili.
Palestinski borci su ispalili barem 35 raketa na Izrael, izvijestila je izraelska vojska. Neke su presretnute a većina je pala na nenastanjena područja. No jedna je lakše ranila dvije osobe, civila i vojnika.
Nakon dvosatne šutnje, vlada je naredila vojsci da "žestoko odgovori na Hamasovo kršenje primirja", rekao je jedan čelnik u priopćenju.
Izrael je izveo 35 zračnih napada, po podatcima koje je objavila vojska. U jednom takvom napadu poginulo je desetogodišnje dijete i ranjeno je barem šest osoba na sjeveru grada Gaze, navode lokalni izvori.
U zračnom napadu na jug enklave poginule su tri osobe a šest je ranjeno blizu Khan Yunisa. Jedan mladić je poginuo blizu Rafaha.
Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon rekao je u petak da je "veoma razočaran" prekidom primirja u Gazi i "osudio je ponovno raketiranje Izraela".
Usprkos prijetnji nastavka krvoprolića, trodnevno primirje je isteklo u 8.00 sati po mjesnom vremenu (7.00 sati po srednjoeuropskome) a da se Izraelci i Palestinci na neizravnim pregovorima u Kairu nisu uspjeli dogovoriti o njegovu produljenju.
Izraelci i Palestinci se međusobno optužuju za neuspjeh pregovora.
"Od Izraelaca nismo dobili odgovor ni na jedan palestinski zahtjev", požalio se Sami Abu Zukhri, glasnogovornik Hamasa u Gazi. "Okupator (Izrael) je isključivo odgovoran za ono što će se dogoditi".
Kako prenosi jedan izraelski čelnik, Izrael je Egiptu, posredniku u pregovorima, bio poručio da je "voljan produljiti primirje za 72 sata, prije nego ga je Hamas prekršio".
Ukidanje blokade koja guši Gazu od 2006. glavni je palestinski zahtjev i najveća briga Izraela koji strahuje da će u Gazu ući ljudi i oprema koji mu mogu nauditi.
Izjave egipatskih posredika daju ipak naslutit da nije sve gotovo.
"Ostajemo ovdje kako bismo se konačno dogovorili i izborili se za prava našeg naroda", rekao je u Kairu Azzam al Ahmed, voditelj palestinskog izaslanstva.
Istodobno su se na Zapadnoj obali stotine mladih Palestinaca sukobile s izraelskim vojnicima u Hebronu, javio je novinar AFP-a.
U operaciji "Zaštitna oštrica" koju je Izrael pokrenuo 8. srpnja ne bi li pokušao uništiti vojne kapacitete Hamasa, poginulo je barem 1898 Palestinaca, među kojima stotine djece, objavile su palestinske spasilačke ekipe. UNICEF navodi da su gotovo tri četvrtine žrtava civili.
Na izraelskoj strani su poginula 64 vojnika i troje civila.
Amerika iz zraka napala džihadiste, oni obećali osvetu
Američki vojni zrakoplovi bombardirali su u petak u 12.45 po srednjoeuropskom vremenu topništvo Islamske države korišteno protiv kurdskih snaga koje brane irački grad Erbil, objavio je u petak glasnogovornik Pentagona.
"Dva lovca F/A-18 ispalila su laserski vođene projektile teške 250 kilograma na pokretnu topničku jedinicu kod Erbila", priopćio je glasnogovornik John Kirby.
Dodao je da su islamski borci njome granatirali kurdske snage koje brane Erbil u kojem se nalaze američki vojnici.
"Odluku o napadu donio je zapovjednik Središnjeg zapovjedništva američkih snaga na temelju odobrenja vrhovnog zapovjednika", stoji u priopćenju.
Predsjednik Barack Obama u četvrtak je odobrio američke zračne udare kako bi zaštitio kršćane i spriječio 'mogući genocid' nad stotinama tisuća pripadnika drevne manjine jezida koji su utočište pred nadirućim islamistima našli u okolnim planinama.
Amerikanci su prognanima također počeli dostavljati pomoć iz zraka.
Velika Britanija najavila je da će Amerikancima pružiti 'tehničku pomoć' u zračnoj dostavi humanitarne pomoći, ali je premijer David Cameron isključio mogućnost britanske vojne intervencije.
Islamska država, odmetnuti ogranak al Kaide prohujala je u lipnju sjeverom Iraka bez gotovo ikakvog otpora iračke vojske i otada niže vojne uspjehe.
Njezini borci preuzeli su kontrolu nad nekoliko kršćanskih gradova na sjeveru Iraka, zbog čega je izbjeglo oko 100.000 ljudi.
Zauzeli su Karakoš, najveći irački kršćanski grad, kao i okolna sela nakon povlačenja kurdskih snaga koje su došle iz autonomne regije Kurdistan i štitile to područje posljednja dva mjeseca.
Povlačenje Kurda dovelo je islamiste na samo 30 minuta vožnje do Erbila, bogatog glavnog grada autonomnog Kurdistana. Američke i europske naftne kompanije naredile su hitnu evakuaciju svog osoblja iz grada.
Islamska država, koju se smatra radikalnijom skupinom od Al Kaide nevjernicima drži većinske iračke šijite te manjine kao što su kršćani i jezidi, te kurdsku etničko-religijsku zajednicu.
Napredovanje njezinih pripadnika izazvalo je bijeg tisuća stanovnika Karakoša u strahu da će morati učiniti ono što su sunitski militanti tražili od stanovnika ostalih zauzetih područja - otići, prijeći na islam ili se suočiti sa smrću.
Kaldejski patrijarh Louis Sako izjavio je nedavno da je u bijegu gotovo 100.000 kršćana, dodajući da je riječ o 'humanitarnoj katastrofi'.
Po Saki, u Iraku živi još oko 500.000 kršćana, u odnosu na 1,2 milijuna prije američke invazije 2003.
Grad Tilkaif, u kojem živi također puno kršćana ali i pripadnika šijitske manjine Šabak, također je ostao pust.
Islamska država je na svom Twitter profilu izvijestila da su njezini pripadnici u najnovijoj ofenzivi osvojili 15 gradova, stratešku branu Mosul na rijeci Tigris i vojnu bazu, u ofenzivi koja je počela tijekom vikenda i još uvijek traje.
Kurdski dužnosnici, pak, tvrde da njihove snage još uvijek kontroliraju branu, najveću u Iraku.
Dva očevica prenijela su Reutersu da su islamisti u četvrtak izvjesili svoju crnu zastavu nad branom što militantima omogućuje da poplave najveće iračke gradove ili značajno smanje isporuku vode i električne energije.
