Twitter poruka u kojoj je riječki gradonačelnik neprimjerenom ocijenio izjavu slovenskog ministra vanjskih poslova da Hrvatska možda nikad neće u EU, ako zbog političke krize slovenski parlament uskoro ne ratificira hrvatski pristupni ugovor s Unijom, možda je znak približavanja lokalnih izbora u Hrvatskoj, po ocjeni ljubljanskog Dela od nedjelje.
"Kažu Slovenci da možda nikad nećemo u EU. Došlo je
vrijeme da im netko konačno kaže: možda mi nećemo u EU, ali
nećete ni vi na Jadran", riječi su koje je na svom
Twitter profilu objavio riječki gradonačelnik Vojko
Obersnel, poručivši tako što misli o izjavi slovenskog
ministra vanjskih poslova Karla Erjavca koji sumnja da će
Hrvatska ući u EU ako se dogodi da slovenski parlament uskoro ne
ratificira hrvatski pristupni ugovor, što Ljubljana povezuje s
pitanjem Ljubljanske banke.
Prema prilogu koje je o Oberneslovu 'tweetu' i reakciji
slovenskih diplomata iz Zagreba na nju objavilo Delo, ta
bi polemika možda mogla biti shvaćena kao dio predizborne
scene u Hrvatskoj, gdje se očekuju lokalni
izbori.
"U Hrvatskoj se približavaju lokalni izbori, a upravo je Istra
zbog konflikta koalicijskih partnera SDP-a i IDS-a u središtu
predizborne medijske pozornosti" navodi list.
Zato se, ocjenjuje Delo, Twitter poruka riječkog
gradonačelnika Obersnela koji je član SDP-a može shvatiti kao dio
predizbornog igrokaza, posebno s obzirom na to da su je naglašeno
prenijeli mediji.
Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec
u četvrtak je u emisiji Slovenske televizije rekao da će učiniti
sve kako bi došlo do kompromisnog rješenja pitanja Ljubljanske
banke do kraja veljače, čak i ako zbog povlačenja njegove stranke
iz vlade bude djelovao kao ministar u ostavci, te da još ima
nešto vremena da hrvatski pristupni ugovor s EU-om bude
ratificiran na vrijeme, kako bi Hrvatska po planu postala
članicom Unije 1. srpnja ove godine.
No, ako bi kriza onemogućila da sadašnji parlament ratificira taj
ugovor, onda bi se moglo dogoditi da Hrvatska uopće niti ne
postane članicom EU-a jer proširenje integracije zbog
gospodarskih problema Uniji sada nije u interesu, naveo je
slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec govoreći u
emisiji "Pogledi Slovenije".
U njoj je o političkoj krizi zbog zahtjeva da odstupi premijer
Janez Janša i mogućem razvoju događaja govorio
zajedno s ostalim predsjednicima političkih stranaka.
Svojom izjavom o Ljubljanskoj banci i mogućnosti da do
ratifikacije i hrvatskog članstva u EU uopće ne dođe, Erjavec je
zapravo replicirao na apel predsjednika Socijalnih demokrata (SD)
Igora Lukšiča u istoj emisiji.
Lukšič je članicama Janšine koalicije, među kojima je i Erjavčeva
Demokratska stranka umirovljenika (DESUS), poručio da sadašnji
parlament, bez obzira na krizu, kao jedan od svojih prioriteta
bez obzira na opasnost prijevremenih izbora, "mora" ratificirati
hrvatski pristupni ugovor s EU-om, zbog stabilnosti i budućnosti
Slovenije i njenog međunarodnog ugleda.
Erjavec pak tvrdi da se je spreman angažirati s hrvatskom
ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom
Pusić i stručnjacima za pitanje Ljubljanske banke
Argarom i Rogićem da se pitanje
Ljubljanske banke riješi do kraja veljače, ali je uz to upozorio
da Ljubljanska banka "nesumnjivo ozbiljan problem", te da
Slovenija i dalje zahtijeva da se tužbe protiv Ljubljanske banke
u Hrvatskoj povuku.
Ljubljansko Delo povodom medijskih reakcija i
internetskih komentara što ih je Obersnelov 'twitt' izazvao na
hrvatskoj strani ipak primjećuje da oni nisu onako "agresovni i
napadački" na Sloveniju, kako su znali biti u nekim drugim
prilikama hlađenja bilateralnih odnosa, te prenosi izjavu
slovenskog veleposlanstva u Zagrebu da slovenski ministar u
emisiji nije prijetio uskraćivanjem ratifikacije nego upravo
obrnuto, najavio da će to biti njegov prioritet i da ima vrlo
precizan plan kako to postići.
Važnost dobrih odnosa s Hrvatskom vodeći slovenski dnevnik i u
ovoj prigodi ilustrira podacima po kojima trgovinska razmjena
između dviju država prelazi milijardu dolara. Uz to, podsjeća
Delo, Slovenci su po broju noćenja drugi ili treći
strani turisti u Hrvatskoj, a posebno mnogo ih dolazi na području
Istre i Kvarnera, gdje imaju i velik broj nekretnina u svom
vlasništvu, navodno oko 110.000.
