Raznolikost te faune u kojoj prevladavaju organizmi koji
pročišćavaju more mnogo je veća nego se dosad mislilo, ističu Francuz Bertrand Richer de Forges iz Instituta za istraživanje i razvoj (IRD) iz Noumee u Novoj Kaledoniji i njegovi australski kolege J. Anthony Koslow i G.C.B. Poore iz Organizacije za znanstvena i industrijska istraživanja Commowealtha (CSIRO) te Muzeja "Victoria" u studiji objavljenoj u britanskom časopisu "Nature".
Istraživanje je provedeno na 24 podmorske uzvisine vulkanskoga podrijetla (deset u Koraljnome moru na istoku australskog kontinenta i četrnaest na jugu Tasmanije). Te uzvisine na dubini od nekoliko stotina metara, koje su na udaru jakih struja, skrivaju neobično biološko bogatstvo, poznato već pola stoljeća, koje se još nije posebno istraživalo.
Trećina pronađenih životinja (ribe, rakovi...) bila je nepoznata, a njihove se bentičke zajednice (bentos: organizmi koji žive na morskom dnu i o kojima ovisi njihov opstanak) znatno razlikuju od jednog do drugog lanca, smještenih na istoj širini i udaljenih samo oko tisuću kilometara.
Taj se fenomen, kažu istraživači, može protumačiti prilagodbom prvotnih vrsta vrlo specifičnim uvjetima u raspršenim i izoliranim mikro-ekosustavima. Ta je prilagodba dala nove vrste koje su ostale izolirane na podmorskim uzvisinama zbog velikih udaljenosti i dubokih ponora koji ih dijele.
Biološko bogatstvo podmorskih uzvisina i njihova mala površina uzrok su njihove osjetljivosti, upozoravaju znanstvenici. Sve ih više ugrožava ribolov, koji je sve jači zbog prehrambenih i gospodarskih potreba zemalja u čijim vodama žive.
