Polovica svih građana dužnika banaka i kartičarskih kuća koje su im blokirale račune koristi mogućnost posebnog računa! Na njih sada građanima sjedaju primanja zaštićena od ovrhe – dvije trećine prosječne neto plaće u državi, alimentacijske, rodiljne te ostale zaštićene naknade. Prema podacima FINA-e, tih je računa 78.142, a otvoreni su poslije 1. siječnja 2011. godine.
No, daleko je veći broj blokiranih građana. Prema posljednjim podacima Financijske agencije, blokirano ih je 165.000, pa je zanimljivo pitanje koliko će ih biti do kraja godine.
Potpisi zbog kojih boli glava
Također, dvojbeno je zašto poseban račun nisu otvorili svi dužnici i na taj način spriječili prisilnu naplatu nad svim svojim primanjima. Stručnjaci smatraju da je razlog tome što su dužnici pristali, kad su uzimali kredite u vrijeme potrošačkog booma, da im se zaplijeni cijela plaća. To se, kažu u razgovoru za Poslovni dnevnik, ne može retroaktivno poništiti. Tvrde da se stoga vjerovnici, unatoč Ovršnom zakonu koji zabranjuje zapljenu cijele plaće, naplaćuju iz iznosa posljednje kune mirovine ili plaće. Dobrovoljna izjava dužnika je, po njihovom mišljenju, krivac, a njezino ukidanje je prekasno za mnoge dužnike.
Ovu agoniju, koju stvara dužnička kriza kod građana, poznavatelji ovrhe smatraju tempiranom socijalnom i političkom bombom. Uglavnom, kritiziraju preliberalno zakonodavstvo koje je Hrvatska imala i kasno ga je napustila. Do sredine 2008. (kad je promjenama Ovršnog zakona uvedeno ograničenje ovrhe na plaći) dužnik je mogao, a to su mnogi iskoristili, ovjerenom javnobilježničkom ispravom dati suglasnost vjerovniku da se radi naplate tražbine zaplijeni njegova plaća, u cijelosti ili djelomično, kao i da se isplate obavljaju izravno vjerovniku, na način određen u toj ispravi. Sve izjave dane prije tog datuma i danas su na snazi i po njima se provodi zapljena cjelokupne plaće.
Ovršni stručnjaci procjenjuju da je posebno ugrožena ona kategorija koja se zaduživala prije sredine 2008., na temelju dobrovoljne izjave o zapljeni cijele plaće. Također je njihovo mišljenje da se reformom ovršnih pravila, a da su promjene provedene ranije, mogla izbjeći ova situacija. Masovne blokade, tvrde, dovest će do prvih osobnih bankrota čim to zakonski postane moguće.
Pravi problemi tek dolaze
Bivša je Vlada popustila pritisku sindikata i umirovljenika da se uvedu ograničenja u prisilnu naplatu, podsjeća jedan stručnjak. Kako dodaje, povijest se ponavlja, također uoči izbora, intervencijom Vlade u probleme s otplatom kredita u švicarcima. Premijerka Kosor time ispravlja grijehe bivše Vlade, koja je nekoliko godina zakasnila s ukidanjem liberalnih pravila u ovrsi, no struka smatra da će pravi problemi s prisilnom naplatom tek doći.
Javni bilježnici javno su ukazali na rizike, podsjećajući da bi mnogi dužnici potpisali svoju "smrtnu presudu" samo da dođu do novca od kredita. Njihova su upozorenja glasila da prijeti rizik od masovne egzistencijalne ugroženosti do bankrota, kao i da će na kraju zbog ovrhe u kreditne odnose morati intervenirati političari, što se upravo događa u segmentu kredita vezanih uz švicarce, a navodno će toga biti još.
specijal-201012070191004-Pakao ovrha
Vezani članci:
arti-201108170480006 arti-201108110340006 arti-201108120032006 arti-201108110011006
