"U četiri godine krize investicije u Hrvatskoj pale su za više od 40 posto. To je ključni uzrok krize, ali to je i ključ oporavka. Zato smo sve svoje snage usmjerili prema stvaranju uvjeta za nove investicije", kazao je uvodno Zoran Milanović poslodavcima.

Tri najvažnija mehanizma

Naveo je da su tri ključna mehanizma: izravna strana ulaganja, transferi iz fondova EU-a, ali i postupno buđenje tržišta kapitala novim privatizacijskim projektima, koncesijama i slično.

"Ova Vlada radi na tri ključna pravca: javne investicije, jačanje poslovne klime i rušenje barijera privatnim investitorima, te u sve to pokušavamo uklopiti bespovratne izvore financiranja iz fondova EU-a", naglasio je Milanović.

"Do kraja godine pokrenut ćemo 15 projekata, vrijednih milijardu eura, što znači otvaranje 2.000 novih radnih mjesta, kaže Milanović te vezano za skoro članstvo u EU naveo: "Čak i da ne radimo ništa, nešto će se dogoditi".

Istakao je i kako je u Hrvatskoj jedan od ključnih problema "niska stopa zaposlenosti, a ne nezaposlenost".

Banke naplaćuju dugove gospodarstvu

Potpredsjednik Vlade Branko Grčić u svom se obraćanju posebno osvrnuo na banke koje u krizi, kako se da zaključiti iz njegovih riječi, nedovoljno kreditiraju gospodarstvo.

"U godinu dana gospodarstvo se razdužilo za 15 milijardi kuna", ilustrirao je i poručio: "Bez novca nema preokreta, a novac je u bankama". Ministar financija Slavko Linić kazao je kako je zbog promašaja u investicijama u proteklom razdoblju i došlo do ogromne nelikvidnosti i blokade novca koje su banke dale poduzećima za projekte na kojima se nije moglo zaraditi. Najviše takvih investicija bilo je u građevini, trgovini i u sektoru poslovnih usluga, nabrojao je.

Prognoze i dalje crne

Podsjetimo, posljednje izvješće Europske unije ne ulijeva optimizam – hrvatsko gospodarstvo past će za jedan posto u 2013., a rekordnu nezaposlenost EU očekuje 2014. godine. I sve ostale financijske institucije predviđaju daljnji pad gospodarstva, u ovoj godini i do 1,5 posto.

Što se to dogodilo u prva tri mjeseca ove godine?

Podatak o padu trgovine na malo za 1,4 posto u ožujku zanimljiv je samo ako se promatra kroz zadnja tri mjeseca. U siječnju je pad bio veći od pet posto, dok je u veljači bio veći od tri posto – prema tome pad se usporava.

U isto vrijeme industrijska proizvodnja je u ožujku porasla iznad četiri posto, što je jedan od vrlo značajnih pomaka, no još je uvijek prerano donositi bilo kakve zaključke.

Nelikvidnost koja je u travnju iznosila 37,6 milijardi kuna i pada već dugih osam mjeseci, također je bitan faktor. No ministar financija Slavko Linić ima plan – predstečajnim nagodbama i čišćenjem 'fikus-tvrtki' neplaćene račune do ljeta će svesti na 15-ak milijardi kuna.

Zakon o strateškim investicijama i dalje je u rukama Vladine administracije, a na snagu bi mogao stupiti 1. srpnja.