Prva među njima je Grčka, koja se nalazi u teškoj fiskalnoj poziciji i nema uvjerljiv plan za izlazak iz krize. Ne može se osloniti ni na pomoć drugih članica eurozone, prenosi Banka magazin.
Druga bi se na udaru mogla naći Irska, i to upravo zbog krize nastale u Dubaiju. Naime, gotovo 6000 Iraca je u posljednjih nekoliko godina ulagalo u tu arapsku zemlju, a sad su problemi tog emirata potkopali sigurnost ulagača u državna jamstva.
Baltičke zemlje su također na skliskom terenu. Litva i Estonija imaju vanjski dug veći od 100 posto njihovog BDP-a, a dug je u stranoj valuti pa neće moći iskoristiti ni devalvaciju svojih valuta kao alat kojim bi smanjili dug. Letonija, pak, sve više tone u dugove, i visina kreditne zaduženosti u toj zemlji će se izjednačiti s visinom polovice BDP-a iduće godine, prognoziraju stručnjaci.
Kalifornija je gotovo slijedila primjer Dubaija. Naime, nekretninski balon kojim se promicalo gospodarstvo služio je isključivo interesima bogatih, dok su svi ostali dobivali samo mrvice, a i one su bile ovisne o opstanku tog balona. Balon je puknuo i sada se Kalifornija suočava s krizom koja je jednako teška kao i ona u Dubaiju, prenosi Banka magazin.
Ekonomist Willem Buiter prognozira da se u većini zemalja sadašnji visoki nivo državnih dugova može usporediti, u mirnodopsko vrijeme, s razdobljima oporavka neposredno nakon ratova.
"Promatranje kako javni dug u odnosu na BDP raste i prelazi 100 posto BDP-a do 2014. godine duboko je zabrinjavajuće", kaže Buiter.
Prethodni članak:
arti-200911270328006
