Naime, godišnji budžet radnika s prosječnim primanjem veći je za 3.284 kune godišnje, no građanima su novac iz džepova 'izbile' banke, država i energetske tvrtke, pa on zapravo ima sedam tisuća kuna manje nego u 2008. godini, piše Novi list.
arti-201006100303006Na godišnjoj razini kredit banci, obveze državi i računi za struju, plin i grijanje za prosječnu obitelj skuplji su za ukupno više od deset tisuća kuna. Tako je obitelj koja živi od jedne prosječne plaće, koja trenutno iznosi nešto više od 5.300 kuna, siromašnija godišnje za oko sedam tisuća kuna, odnosno oko 600 kuna mjesečno. Obitelj u kojoj rade dva člana i dobivaju prosječnu plaću, unatoč tome što im na račun sjedne oko 6,6 tisuća kuna više nego 2008. godine, na godišnjoj razini imaju 3,5 tisuće kuna manje, odnosno oko 300 kuna mjesečno.
Najviše su u prosječnu hrvatsku plaću u posljednje dvije godine zagrabile banke. Građani koji imaju stambeni kredit s početnom ratom od tri tisuće kuna, uz gotovo 50 postotni rast kamata, sada moraju svaki mjesec izdvojiti 500 kuna više što znači da ih otplata kredita godišnje košta šest tisuća kuna više nego u 2008. godini. Onima koji su kredit vezali uz švicarski franak rata je narasla i za tisuću kuna.
Država je pak preko kriznog poreza umanjila prosječnu plaću za 120 kuna, a odlukom o ukidanju besplatnih udžbenika obitelj s jednim školarcem ostala je bez 500 do tisuću kuna, ovisno o tome u koji razred dijete ide. Uz to većina građana odvaja dodatni novac za zdravstveno osiguranje, a polica dopunskog osiguranja u slučaju prosječne plaće košta 130 kuna mjesečno, što je na godišnjoj razini 1.560 kuna. Tako je država ukidanjem besplatnih udžbenika, uvođenjem kriznog poreza i dopunskog osiguranja sama 'pojela' rast prosječne plaće od oko od 3,5 tisuće kuna godišnje, zaključuje Novi list. arti-201007010619006Naposlijetku, od srpnja 2008. godine Hrvate svakih pola godine pogodi poskupljenje struje, plina ili grijanja. Prosječna rata za struju u odnosnu na ljeto 2008. godine veća je za 37 kuna, odnosno za oko 450 kuna godišnje. Oni pak koji se griju na struju na godišnjoj razini gube i do tisuću kuna!
Plin je od srpnja prošle godine poskupio dva puta, jednom 20, a drugi put 15 posto, pa su i mjesečne rate za plin, barem u sezoni grijanja veće za gotovo sto kuna nego prije godinu dana. Grijanje na plin skuplje je u prosjeku 20 posto.
Iako bi od ovog srpnja prosječna plaća trebala biti 200 kuna veća, čini se da će i to povećanje pojesti novo poskupljenje struje i grijanja koje je već i službeno najavljeno, te plina koje Vlada zasad odbija.
Prethodni članci:
arti-201006020189006 arti-201007010241006