U odnosu na kaj prošle godine ukupni javni dug viši je za 9,5 milijardi kuna odnosno za 3,4 posto.
Rast posljedica rastućih obveza prema domaćim kreditima
"Snažan mjesečni rast javnog duga u srpnju dobrim dijelom odražava posljednje veliko zaduženje države na domaćem tržištu kapitala.
Naime, u srpnju je Ministarstvo financija izdalo kunsku obveznicu u iznosu od 6 milijardi kuna, a sredstva prikupljena tim izdanjem jedinim dijelom su upotrijebljena za otplatu dospjelih dugova po obveznicama te proračunom utvrđenih izdataka tijekom 2015. godine.
Podaci upućuju na zaključak da je mjesečni prirast ukupnog javnog duga u srpnju najvećim dijelom posljedica rastućih obveza države po domaćim kreditima (za 3,379 milijardi kuna) te rastućih obveza po dugoročnim državnim vrijednosnicama (za 3,346 milijardi kuna).
Predizborna obećanja mogla bi biti dodatni uteg
Negativni rizici na visinu javnog duga i dalje ostaju slaba fiskalna konsolidacija uz potencijalno visok proračunski deficit što će posljedično dovesti do daljnjeg porasta javnog duga koji bi do kraja godine mogao dosegnuti razinu od 90% BDP-a.
Osim toga, cijena predizbornih obećanja mogla bi biti dodatni uteg na održivost javnog duga što u konačnici zatvara krug slabog ekonomskog rasta, visokog udjela javnog sektora u gospodarstvu te rastuće opasnosti od tzv. "snowball" učinka.
Naime, prema posljednjim podacima Ministarstva financija, u prvih osam mjeseci ove godine ukupni rashodi konsolidirane središnje države za plaćanje kamata premašili su iznos od 8 milijardi kuna što je čak 12,2% više u odnosu na isto razdoblje lani. Dvoznamenkasti relativni godišnji porast rashoda za kamate (koji se približavaju razini od 4% BDP-a) zahtijeva daleko snažniji realni gospodarski rast koji bi smanjio rastuće opasnosti od neodrživog kretanja hrvatskog javnog duga", stoji u RBA analizi.
