Ministarstvo financija ovih će dana objaviti svoje prijedloge izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama, čije su same najave, osim lavine proturječnih reakcija javnosti, izazvale i nove prijepore u vladajućoj koaliciji.
U Ministarstvu financija o novim zakonima ne žele govoriti i ističu da će javna rasprava započeti kad objave prijedloge na svojim stranicama. Međutim, iz izvora bliskih središnjoj banci, ali i poslovnim bankama, Novi list doznaje da bi se u novom zakonu mogla značajno smanjiti gornja granica kamata koje se obračunavaju na potrošačke kredite, pa tako i kamata koje se obračunavaju na minuse na tekućim računima. Iako se oko toga, napominju izvori, još pregovara, plan je ograničiti kamatu na potrošačke kredite na 10 ili čak devet posto.
Manja zarada bankama
Trenutno je ta kamata 12 posto, jednaka je zateznoj kamati, odnosno kaznenoj kamati koja se građanima obračunava ako ne plaćaju svoje obveze na vrijeme. Maksimalna kamata koju banke mogu naplaćivati na potrošačke kredite tako više ne bi bila izjednačena sa zateznom kamatom, nego bi bila posebno određena.
Ukoliko se to doista dogodi, to će značajno smanjiti iznos koji građani godišnje plaćaju jer koriste mogućnost odlaska u minus na tekućem računu, a umanjile bi se i zarade koje banke imaju od nenamjenskih kredita tako da je razumljivo da će se nastojati oduprijeti takvim odredbama u zakonu, piše Novi list.
Što će reći HNS
Ukoliko Ministarstvo financija doista odluči da će se na potrošačke kredite, pa prema tome i na minuse maksimalna kamata odrediti drukčije, te da to neće biti zatezna kamata od 12 posto, potpuno je logično da banke na to neće mirno promatrati. Samo od kamata na minuse po tekućim računima građana banke su u prošloj godini ubrale 790 milijuna kuna i svako snižavanje te kamate za dva ili tri postotna poena, odnosno za šestinu ili četvrtinu, znači i smanjivanje tih prihoda.
S obzirom na to da je riječ o velikim promjenama u odnosima banka i potrošača, u kojima se preciznije određuju pravila igre, oko izmjene spomenuta dva zakona vodit će se burna rasprava u kojoj će sudjelovati i financijski sektor. Još vatrenije bi moglo biti na političkoj sceni, gdje je koalicijski HNS, kao i kod zakona o porezu na nekretnine zauzeo stav puno bliži oporbi nego SDP-ovom ministru Slavku Liniću.
