Objavljena lista prava koje bi radnici mogli izgubiti

Nakon bezbolno odrađene prve faze pregovora o izmjenama Zakona o radu, socijalne partnere očekuje rovovska bitka u kojoj će sindikalci i poslodavci teško usuglasiti oprečne stavove.

17.2.2013.
20:33
Imaš priču? Javi nam se!Pošalji priču

Polusatnu dnevnu pauzu poslodavci ne bi računali u radno vrijeme. Računica je jednostavna – radni dan od 7,5 sati, odnosno petodnevni radni tjedan od 37,5 sati poslodavcima je jeftiniji od osmosatnog dana, odnosno četrdesetsatnog tjedna.

"U Hrvatskoj se na radu ne provodi 40-satni ratni tjedan već 37,5 sati, jer postoji pola sata neradne plaćene pauze. To je kulturološka navika, to se danas računa u 40-satni radni tjedan", argumentira zahtjev poslodavaca Ivan Miloloža, vlasnik tvrtke Munja i član HUP-a. Sindikalac Mladen Novosel, čelnik SSSH, o ukidanju prava na plaćenu pauzu, kao ni o umanjivanju bilo kojeg radničkog prava, međutim, ne želi ni čuti.

Otkazni rok i za vrijeme bolovanja

"Ako dođe do pojedinih želja za umanjivanjem bilo kojeg prava, tada sigurno nećemo razgovarati", odlučan je Novosel. Među željama poslodavaca je i da otkazni rok smije trajati za vrijeme bolovanja. Zahtjev opravdavaju brojnim zloupotrebama, činjenicom da ima radnika koji odu na dugoročno bolovanje posljednjeg dana otkaznog roka. "Ako vam netko ode na bolovanje posljednjeg otkaznog dana i provede godinu, dvije ili tri na bolovanju, on opterećuje u prvom redu poslodavca za 42 dana, a nakon toga državu. S ovim se prijedlogom išlo iz razloga česte ili u gotovo 75 posto slučajeva zlouporabe", rekao je Miloloža. "Ako postoje zloupotrebe takvog prava za vrijeme bolovanja bilo kojeg radnika, postoje nadzori, postoji sustav kontrole i zbog pojedinca ne treba mijenjati cijeli sustav", odgovara Novosel.

Godišnji odmor kao u Europskoj uniji

Prašinu je ovog tjedna podigla ideja poslodavaca da se za obračunsku jedinicu godišnjeg odmora ne uzima radni dan nego tjedan, odnosno da se u godišnje odmore računaju vikendi i praznici. "U tom slučaju, kad je četverotjedni obračunski period za godišnji odmor, dobije se 28 dana. To povećava broj godišnjih minimalno zagarantiranih dana s 18 na 20. Jedino to sam rekao", ističe Miloloža. Miloloža podsjeća da u ovom slučaju i nije riječ o prijedlogu poslodavaca nego o prihvaćanju europskih smjernicama.

Novosel kaže da po ovom pitanju promjene ne bi smjele ići na štetu radnika. "Ima razloga da se može razgovarati o različitim drugim oblicima uređivanja pojedinih prava, procjeni učinaka pojedinih odredbi. Tada možemo vidjeti ako su neke odredbe doista takve da se mogu mijenjati, mijenjat će se, ali ne na štetu radnika", zaključio je Novosel.

Možda će te zanimati

Telegram

Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču
Imaš priču? Javi nam se!
Imaš priču, ekskluzivu ili jednostavno temu za koju bi se trebalo čuti? Javi nam se, a mi ti jamčimo anonimnost.
Pošalji priču

Izdvojeno

Regionalni portali