Kad bi se prihvatili prijedlozi Udruge Franak u izmjeni Zakona o kreditnim institucijama da se njihove obaveze prema bankama -kreditorima izračunavaju na osnovi glavnice preračunate u kune na dan sklapanja ugovora kroz cijelo vrijeme trajanja kredita, da se dakle poništi efekt promjene tečaja, a da se i kamata izračunava na osnovi marže na franke u trenutku kad su podignuti, iz imovine bankovnog sustava samo u prvom udaru bilo bi izbrisano otprilike 7 milijardi kuna.
S obzirom na to da bi obaveze banaka prema izvorima iz kojih su financirale kredite u švicarcima ostale, ta bi se vrijednost morala otpisati na teret kapitala, odnosno bili bi to za bankarski sustav – čisti gubici, piše magazin Banka. Izračun je to osobe upućene u podatke o kompletnom poslovanju bankovnog sustava.
Promjene u cijelom financijskom sustavu države
No, sedam milijardi kuna odnosi se samo na prvi udar, jer bi potom uslijedili i drugi. Naime, prema izračunima ukupni gubitak banaka na kraju bi iznosio i do 18 milijardi kuna. Teško je procijeniti koliko bi nakon toga trajala stabilizacija bankarskog sustava, koji je praktički sav hrvatski financijski sustav. Ovisno o drugim kretanjima u hrvatskom gospodarstvu nije uopće isključena mogućnost da bi se u stabiliziranje hrvatskih financija morala uključiti i država, odnosno porezni obveznici.
Uostalom, ako bi se ispunio zahtjev Udruge Franak, na isti bi pravo imali i oni koji su kredite podigli u eurima zbog usklađivanja njihovih kamata. A potom bi glas mogli dići i oni koji su kredite podigli u kunama, a kojima su kamate bile najviše. Promijenilo bi to, dakle, ne samo imovinu bankovnog sustava nego i cjelokupni način financijskog poslovanja u Hrvatskoj.
Na članak magazina Banka koji potpisuje Željko Ivanković reagirala je Udruga Franak.
"Udruga Franak reagira činjenicom da samo zato što bi bankama financijski bilo otežano vratiti ono što su stekle bez osnove ne znači da one to ne trebaju vratiti. O istome će odlučiti sud, rukovodeći se isključivo pravnim osnovama, a nikako mogućim posljedicama i štetom koje bi banke mogle pretrpjeti.
Pretpostavke koje iznosi g. Ivanković da bi bankama bilo kakav povrat sredstava teško pao nikako ne umanjuje opravdanost činjenice da se novac naplaćen na neosnovan i nezakonit način mora vratiti onima kojim je na takav način naplaćen. Je li se to dogodilo ili nije, to će utvrditi sud, a ne Udruga Franak ili gospodin Ivanković. Ako se dogodi da temeljem presude suda banke trebaju vratiti novac i ako se utvrdi da je to ukupno 15 milijardi kuna, to treba sagledavati u potpuno drugačijem svjetlu, a to je da to znači da banke, dakle dionička društva u privatnom vlasništvu - nisu djelovale u skladu sa zakonom. Poštujući činjenicu da živimo u pravnoj državi znači da se banke, kao i sve ostale pravne i privatne osobe, trebaju držati svih pozitivnih propisa RH. Znakovito je da gospodin Ivanković u svojem osvrtu uopće ne spominje jednu očiglednu činjenicu. Kamate u većini kreditnih ugovora (nekoliko stotina tisuća) mijenjaju se samovoljnim internim odlukama banaka. Takav način promjene kamata nezakonit je odnosno ništetan što je propisano odredbama članaka 269. do 272. Zakona o obveznim odnosima. O tome gospodin Ivanković ne govori ništa.
Usporedba udara prijedloga Udruge Franak na banke, s udarom povrata mirovina na državni proračun u potpunosti je deplasirana. Takva usporedba komunicira dvije poruke kojima se oštro suprotstavljamo: Prvo – time se želi reći da je nezakonitom djelovanju i države i banaka spram građana RH ponekad moguće 'progledati kroz prste'. Drugo, time se relativizira činjenica da banka nije država i da bilanca banke nema status državnog proračuna. Neutemeljenim analogijama nastoji se postići učinak zastrašivanja da će djelovanje Udruge Franak dovesti do tereta za državni proračun što je sasvim netočno. Gubitak poslovnog subjekta radi neodgovornog poslovanja nikada ne bi smjela snositi društvena zajednica. Tekst g. Ivankovića stoga čitamo kao obranu jednog oligopolnog i društveno štetnog bankarskog sustava koji želi sebe predstaviti nezamjenjivim. Takav sustav pravi tržišni uvjeti nisu niti dotaknuli", stoji u priopćenju.
