Iako je Udruga gradova u petak oštro reagirala na planirane promjene poreza na dohodak koje ih izravno pogađaju i najavila žalbu Ustavnom sudu i europskim institucijama, odgovora iz Vlade nema.
"Već u travnju, kada je premijerka najavila Program gospodarskog oporavka kontaktirali smo ministra financija Ivana Šukera, ali do danas nema povratnih informacija", kaže za www.banka.hr Dario Runtić, savjetnik Udruge gradova, u koju je učlanjeno 98 od 127 hrvatskih gradova.
Vlade se nije konzultirala s lokalnom samoupravom i prekršila je tri propisa. Riječ je o Kodeksu savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, poslovniku Vlade i Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi, prema kojoj se država dužna konzultirati o svim bitnim stvarima koje se tiču lokalne samouprave. Ta povelja ima snagu međunarodnog ugovora i na nju će se Udruga pozvati bude li se odlučila na ustavnu žalbu, objašnjava Runtić.
Udar novih poreznih stopa i razreda najviše će osjetiti gospodarski najjači gradovi, s najviše zaposlenih i s najboljim primanjima. Primjerice, Grad Zagreb je u 2009. ostvario 5 milijardi kuna od poreza na dohodak. Prema izračuna Udruge gradova mogao bi ostati bez 5 posto prihoda, što znači 250 milijuna kuna godišnje.
"Na naš proračun i neće biti velikih udara, mi smo siromašni, nemamo velikih mendžerskih plaća ni snažno gospodarstvo. Još ne znamo koliko ćemo točno imati povrat poreza za prošlu godinu, ali pretpostavljam da će nam na kraju godine prihodi biti manji za 500 tisuća kuna", komentirala je Ksenija Slavica, pročelnica za financije grada Šibenika.
U Udruzi gradova su izračunali kako će se Vladina najava, prema kojoj će 1,5 milijuna građana plaćati manji porez na dohodak izravno negativno odraziti na prihode lokalne samouprave: već ove godine prihodi će biti manji 380 milijuna kuna, sljedeće 560 milijuna, a 2012. godine 350 milijuna kuna. U Udruzi očekuju da će Vlada manje prihode lokalne samouprave nadoknaditi tako da smanji udjel koji se uplaćuje u fond za izravnanje.
Naime, porez na dohodak pojedinačno je najveći prihod gradova. Od poreza na dohodak 55 posto ide gradu (ili općini, 15,5 posto županiji, 12 posto decentraliziranim funkcijama (osnovno i srednje školstvo, financiranje centara socijalne skrbi i domova, vatrogastvo i zdravstvo i17,5 posto ide u fond za izravnanje (odakle se vraća gradovima, općinama i županijama koje nemaju dovoljno sredstava za financiranje decentraliziranih funkcija).
Iz Udruge ističu kako porez na dohodak već dvije godine pada, pa je 2008. bio 12,8 milijardi kuna, 2009. godine 12,3 milijarde, a ove godine planirano je 12,1 milijardu. Osim toga prihodi lokalne samouprave znatno su smanjeni i od 1. siječnja 2007. godine, od kada se prihod na dobit više ne dijeli, već se sve uplaćuje u središnji državni proračun, čime je u tri godine lokalna samouprava ostala bez 1,2 milijarde kuna.
Obersnel: Obmana i udar na standard
Iz Udruge gradova već su poručili kako će se zbog smanjenja lokalnih proračuna morati ići na rebalans. Na čemu će koji grad konkretno štedjeti još se ne zna, ali opcije su rezanje investicija, manje novca za održavanje infrastrukture te štednja na programima socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, kulture i sporta. Moguće je rezanje subvencija za dječje vrtiće, plaća zaposlenih u vrtićima, kazalištima, muzejima. Sve bi to mogao biti novi udar na standard i troškove građana.
Osim toga općine imaju pravo na prirez do maksimalno 10 posto, gradovi do 30.000 stanovnika do 12 posto, gradovi iznad toga 15 posto, a Zagreb smije uvesti maksimalno 30 posto prireza.
"Za sada nemamo najava da neki grad namjerava povećati prirez i sumnjam da će to biti rješenje, oko toga su većinom svi suzdržani. No, baš i nema puno prostora za uštede, pogotovo otkada je na snazi Zakon o plaćama u lokalnoj samoupravi", kaže Runtić.
Ipak, više o konkretnijim potezima će se znati nakon 19. svibnja, kada se održava sjednica predsjedništva Udruge gradova na koju je pozvana premijerka i ministar financija.
"Smatramo da unutar državnog proračuna ima prostora da se nadoknadi taj gubitak prihoda lokalnoj samoupravi, jer se država već obilato nagradila s 2 milijarde kuna kroz povećanje PDV-a od jedan posto", zaključuje Obersnel.
Prethodni članci:
arti-201005070568006 arti-201005060678006 arti-201004220034006
