Stanovništvo Zagreba, njih niti 800 tisuća, sve je starije te se prema kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije i popisu iz 1991. godine s 11,3 posto starijih od 65 godina ubrajalo u "vrlo staro". Prema popisu iz 2001. godine udio starijih se povećao na 14,9 posto, što pokazuje da se trend nastavlja. Istovremeno udjel stanovništva mlađeg od 14 godina pao je s 18,3 posto 1991. godine na 15,8 posto u 2001. godini.
Podaci su to posljednje publikacije Zdravstveno stanje stanovništva i zdravstvena djelatnost u Gradu Zagrebu u 2009. godini u izdanju Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".
Dugogodišnje smanjivanje broja rođenih, porast smrtnosti mlađih stanovnika tijekom rata i negativni migracijski trendovi u prošlih 20 godina razlog su da je prirodni prirast tek 2008., nakon desetogodišnjeg negativnog niza, bio pozitivan i iznosio 26 osoba.
Očekivano trajanje života Zagrepčana iznosi 77,2 godina, što je kraće nego u Austriji (80,7) i ispod prosjeka zemalja Europske unije (79,3), navodi publikacija.
Osim što je sve više starijih građana, sve je više i nezaposlenih, no sustav socijalne skrbi koristi jedva nešto više od jedan posto Zagrepčana, među kojima prevladavaju stanovnici Dubrave, Pešćenice i Trešnjevke, prenosi portal banka.hr podatke iz publikacije.
Nezaposlenih je u 2009. u Zagrebu bilo 13,6 posto više nego godinu dana ranije, više je nezaposlenih žena (54%) nego muškaraca, dok u ukupnom broju nezaposlenih u Hrvatskoj udio Zagreba iznosi 11,5 posto. Više od polovice nezaposlenih čine oni srednjeg obrazovanja, a skoro petina nezaposlenih ima završenu samo osnovnu školu. Gledajući po gradskim četvrtima, nezaposlenost je najveća na području Pešćenice, Gornje Dubrave te Novog Zagreba – zapad, a najmanja u Podsljemenskoj zoni.
Bolje spriječiti nego liječiti
Zavod je istraživao i broj smrtno stradalih u prometnim nesrećama u Zagrebu. Broj stradalih stalno raste, pri tome više raste smrtnost žena, no naročito zabrinjava podatak da raste broj smrtno stradalih mlađih od 30 godina.
U analizi zdravstvenog stanja Zagrepčana izdvaja se nekoliko upozoravajućih činjenica. Prva je da su kardiovaskularne bolesti (i dalje) najčešći uzročnik smrti, te da je primarna zdravstvena zaštita neefikasna jer čak oko 60 posto pregledanih osoba liječnik opće medicine šalje na specijalističke preglede, što znači da je svega četrdesetak posto izliječeno unutar djelatnosti opće/obiteljske medicine. Nadalje, podaci pokazuju da je sve manje preventivnih i sistematskih pregleda u ordinacijama opće/obiteljske medicine.
Heroin – droga broj 1
U Zagrebu je droga broj jedan heroin. Najveći broj ovisnika javlja se na liječenje između 25 i 29 godine, dok je prosječna dob prvog uzimanja bilo koje droge 16 godina. Prosječna dob prvog uzimanja heroina je 19,2 godina.
Heroin Zagrepčani po prvi puta uzimaju intravenozno s 21 godinom, kada su već ovisni o njemu, a u sustav tretmana po prvi puta ulaze u prosjeku s 26,8 godina. Nažalost, upozorava publikacija, u sustav za tretman dolaze prekasno, s desetogodišnjim "stažom" u zlouporabi droga.
Bolesti štitnjače u velikom porastu
Nakon pada potrošnje lijekova od 2001.-2005., od 2006. potrošnja lijekova u Zagrebu kontinuirano raste. Najveći udjel u ukupnoj potrošnji, s 39,1 posto, i dalje ima skupina kardiovaskularnih lijekova.
Lijek čija potrošnja iz godine u godinu raste u Zagrebu je levotiroksin, lijek za štitnjaču, što upućuje na to da su bolesti štitnjače jedan od značajnih javno zdravstvenih problema u Zagrebu. Zavod u svojoj publikaciji upozorava da bi trebalo poduzeti mjere za njihovo rano otkrivanje i odgovarajuću prevenciju.
Prednjače duševne bolesti i alkoholizam
Analiza potrošnje lijekova pokazala je da se antibiotici u Zagrebu u velikoj mjeri propisuju bez stvarne potrebe, što može imati štetne posljedice ne samo u smislu nuspojava, od kojih su najčešće alergijske i gastrointestinalne, već i stvaranjem bakterijske rezistencije koja svaku narednu primjenu antibiotika čini neučinkovitom.
Na prvom mjestu dijagnoza u zagrebačkim bolnicama je šizofrenija, na drugom su duševni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom. Od deset vodećih uzroka dugotrajnog bolničkog liječenja čak ih je osam iz skupine Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja, navodi Zavod a prenosi banka.hr. Kod muškaraca je pri hospitalizaciji vodeći razlog alkoholizam te rak bronha i pluća, a kod žena senilna katarakta, rak dojke te nadzor nad visokorizičnom trudnoćom. Publikacija na kraju navodi najveće javnozdravstvene probleme Zagreba: na prvom su mjestu bolesti srca i krvnih žila, na drugom rak bronha, pluća i dojke, na trećem mjestu je mentalno zdravlje (depresije i alkoholizam), a na četvrtom šećerna bolest.
Vezani članci:
arti-201009080747006 arti-201010150794006 arti-201009140442006 arti-201010220624006
