U četiri mjeseca ove godine proračunski izdaci od prihoda su bili za 5,5 milijardi kuna veći, no glavnina toga manjka ostvarena je u prva tri mjeseca dok je travanjski rezultat punjenja i trošenja bio gotovo uravnotežen. Za razliku od prvoga kvartala, kad se mjesečni manjak kretao oko 1,8 milijardi kuna, u travnju je minus bio samo 66,8 milijuna kuna.
Iznoseći najsvježije podatke o stanju javnih financija Ivan Šuker je očito htio naglasiti povoljniji trend u državnoj blagajni: prihodi su u porastu, a rashodi usporavaju bujanje s početka godine, piše Poslovni dnevnik.
S povoljnijim kretanjima pak računa i u dva segmenta koja su već poslovično izvor velikog deficita. U prvom redu to se odnosi na mirovinski sustav, a u nešto manjoj mjeri zdravstvo. U prva četiri mjeseca za mirovine je otišlo 11,7 milijardi kuna, s tim da se tek nešto više od polovice tog iznosa prikupilo od mirovinskih doprinosa dok je iz proračuna za mirovine osigurano čak 5,4 milijarde.
Ukratko, uz tempo priljeva doprinosa iz prva tri mjeseca manjak tih dvaju proračunskih utega do kraja godine dosegnuo bi i 20-ak milijardi kuna. Usto, zdravstveni doprinosi u odnosu na 6,6 milijardi kuna izdataka dosad su se pokazali kratkima za 886 milijuna kuna.
I znatno manja rupa mirovinskog teško je uklopiva u praktički upola manji deficit zacrtan planom proračuna. U nastavku godine Šuker je, međutim, uvjeren da će deficit mirovinskog sustava ostati na već spominjanih 16-17 milijardi, a tome u prilog naveo je sezonski uobičajeno poboljšanje u prikupljanju doprinosa, naglasivši pritom kako je u travnju zabilježen porast broja zaposlenih za oko devet tisuća.
U odnosu na prva četiri mjeseca prošle godine od doprinosa se u proračun slilo 732 milijuna kuna ili 5,5 posto manje novca. Još veći pad prihoda zabilježen je kod poreza na dobit koji je državnoj blagajni u četiri mjeseca donio gotovo četvrtinu novca manje, odnosno gotovo milijardu kuna manje nego lani.
Nasuprot tome, poreza je ubrano 2,5 posto više nego lani; ukupno 19,7 milijardi ili blizu pola milijarde više. Dok je PDV s prihodom od 11,3 milijarde uspio tek zadržati prošlogodišnji tempo (i to uz 1 postotni poen višu stopu), boljem poreznom skoru u prvom redu je pridonio krizni porez kojega u ovo doba lani nije bilo te čak 40-ak posto veći prihodi od trošarina, što se najvećim dijelom odnosi na veće Inine uplate.
I trošarine i krizni porez ove su godine rastu poreznih prihoda pridonijele s po 800-injak milijuna kuna. U konačnici su 4-mjesečni proračunski prihodi dosegnuli 35,2 milijarde kuna ili 3,2 posto manje nego lani, dok je rashodna strana i nakon usporavanja bujanja dosegnula 40,77 milijardi kuna, što je 1,7 posto ili 680 milijuna kuna više nego lani (na kraju veljače porast rashoda bio je 6,5 posto).
Kako će se na stanje proračuna odraziti ukidanje kriznog poreza (početkom srpnja i početkom studenoga) odnosno kako će se nadomjestiti oko 700 milijuna kuna kojih se država odriče ranijim ukidanjem tog nameta, Šuker zasad ne otkriva.
