Proračunsku krizu Vlada je prošle godine u srpnju riješila uvođenjem kriznog poreza i povećanjem stope PDV-a te je na taj način zakrpana rupa koja je stvorena zbog manjka poreznih prihoda.
No, ove godine Vladu bi puno više od poreza, kada je u pitanju proračun, mogli mučiti prihodi od doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Već u siječnju, otkrivaju izvori Novog lista bliski Vladi, prihodi od doprinosa podbacili su za više od 320 milijuna kuna u odnosu na siječanj 2009. godine, a od toga je državni proračun izgubio oko 270 milijuna kuna u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Izvori iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje tvrde da je u taj fond u siječnju uplaćeno 120 milijuna kuna zdravstvenih doprinosa manje nego lani.
Istovremeno su doprinosi za mirovinsko osiguranje manji za oko 200 milijuna kuna, od čega 150 milijuna kuna otpada na državnu blagajnu, a ostatak na obvezne mirovinske fondove.
Službeni podatak Hrvatske agencije za nadzor financijskih institucija govori da je u siječnju na račune obveznih mirovinskih fondova uplaćeno 312 milijuna kuna doprinosa, što je oko 50 milijuna kuna manje nego u siječnju prošle godine.
Kako doprinosi u drugom stupu čine četvrtinu mirovinskih doprinosa nije teško izračunati da je u odnosu na siječanj prošle godine prihod prvog stupa, odnosno državnog proračuna manji za oko 150 milijuna kuna.
Ako bi se taj trend nastavio do kraja godine i ako bi se država po prihodima od doprinosa u 2010. godini doista vratila na razinu 2007. godine to znači da bi na zdravstvenim i mirovinskim doprinosima zaradila oko tri milijarde kuna manje od plana i da bi izgubila novac koji je jednak iznosu potrebnom za isplatu mirovina u jednom mjesecu.
Time bi se proračun opasno zaljuljao, a rebalans, koji će se ionako teško izbjeći, vratio bi, ako Vlada nije spremna rezati troškove, proračunski minus na više od deset milijardi kuna.
U ovoj godini država je, primjerice, planirala od doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje zaraditi ukupno 38,423 milijarde kuna, a troškovi isplate mirovina i zdravstvenog sustava iznose oko 65 milijarda kuna.
Kako se dio zdravstvenih usluga pokrije dopunskim zdravstvenim osiguranjem, minus koji stvori isplata penzija i zdravstveni sustav u ovoj bi godini trebao biti veći od 25 milijardi kuna.
Međutim, ukoliko se nastavi podbačaj uplate doprinosa taj minus mogao bi biti i oko 28 milijardi kuna.
Većim dijelom taj se minus stvara u mirovinskom sustavu gdje je država u prošloj godini uspjela isplatiti mirovine, koje su ukupno koštale 34,7 milijardi kuna, samo zahvaljujući tome što je na oko 20 milijardi kuna mirovinskih doprinosa, iz poreznih prihoda u mirovinski sustav ubrizgala još oko 14,5 milijardi kuna. U ovoj godini taj će minus, ako doprinosi i ne podbace na način kako se to dogodilo u siječnju, biti oko 15,5 milijardi kuna, piše Novi list.
Prethodni članci:
arti-201002220809006 arti-201002220627006
