"U srednjoj i starijoj dobi skraćeno radno vrijeme može biti efikasno iz više razloga, ali prvo zbog održavanja zdrave kognitivne sposobnosti", kaže jedan od tri autora istraživanja, profesor Colin McKenzie za Independent.
U istraživanju je sudjelovalo 3.000 muškaraca i 3.000 žena iz Australije te su bili izloženi seriji kognitivnih testova, a istovremeno su praćene njihove radne navike.
Više rada, lošiji rezultati
Utvrđeno je da su najbolje obavljali posao oni koji su radili 25 sati tjedno, dok su oni koji su radili 55 sati pokazali dosta lošije rezultate na testovima, pa čak lošije i od onih koji su u penziji ili su bili nezaposleni.
Profesor matra kako stupanj intelektualnih sposobnosti itekako ovisi o radnom vrremenu. Primjerice, to može biti i mač s dvije oštrice, jer rad stimulira moždanu aktivnost, ali ako je dugotrajan, može izazvati umor i stres, što može potencijalno oštetiti kognitivne funkcije.
"Napominjemo da su razlike u radnom vremenu kod odraslih važne za održavanje kognitivnog funkcioniranja. To znači da, u srednjoj i starijoj dobi, treba raditi kraće ukoliko želimo sačuvati kognitivne sposobnosti", kaže McKenzie.
