Slovenija - bivša članica Jugoslavije, najpoznatija je po iznimnim skijašima i filozofu Slavoju Žižeku - je nova zemlja koja izaziva zabrinutost. Toliko da je briga o Cipru pomalo - pase, piše ugledni američki dnevni list.

Naime, Post piše kako su im "državne obveznice u opasnoj zoni i izazivaju strah da će im trebati bailout"! Nisu na razini kriznog Cipra s prinosom od 7 posto, ali su na zabrinjavajućih 5,4. Pitaju se kako je ovo malo gospodarstvo, orijentirano izvozu, koje je početkom dvijetisućitih imalo veći rast od Eurozone dospjelo u takvu situaciju.

Kako su dospjeli u probleme - korporativni zajmovi

Nisu čak imali nekretninsku krizu, kao neke druge članice Eurozone, u koju su ušli tri godine nakon ulaska u EU 2004. godine.

"Ogromni korporativni zajmovi financirali su veći dio perioda rasta, a većina ih je podignuta od strane ne-financijskih poduzeća.

Dug privatnog sektora je od 2007. godine porastao za 23,5 posto, a nefinancijski privatni sektor povećao je dug za 40 posto. Velik dio kredita pokazao se lošim nakon početka krize 2008. godine, pa je Međunarodni monetarni fond procijenio da je u 2011. godini udio loših kredita bio 15,6 posto, a godinu dana kasnije čak 20,5 posto - najmanje sedam milijardi eura!

Upitna sudbina tri slovenske banke

MMF je u izvještaju prošloga tjedna također naveo da tri najveće slovenske banke, koje su u vlasništvu države, neće preživjeti bez novih dokapitalizacija. Za to će biti potrebno, po MMF-u, najmanje milijardu eura.

Vlada bivšeg premijera Janeza Janše, za koju navode i da je korumpirana, napravila je rezove u javnoj potrošnji te smanjila deficit u proračunu.

"Time je napravljeno ono što je bilo potrebno, no samo ako isključite troškove rekapitalizacije banaka i pad prihoda kao zbog mjera štednje koje su smanjile prihode i reducirale poreznu bazu", navodi Post. A onda je došla Alenkom Bratušeknova lijeva vlada na čelu s , koja je jasno pokazala da joj je bitniji gospodarski rast od nagomilanih dugova, što vodi rezanju kreditnog rejtinga i skupljem zaduživanju Slovenije.

Hoće li se Slovenija obratiti Trojci?

"MMF navodi da su toj zemlji potrebne tri milijarde eura koje može namaknuti izdavanjem državnih obveznica, a trećinu tog iznosa bi trebala potrošiti na rekapitalizaciju banaka koje pate", navodi Post.

S niskim kreditnim rejtingom i visokim prinosima na obveznice, zaduživanje se otežava, što bi moglo značiti da "vlada mora gledati u smjeru Europske centralne banke, Europske komisije ili MMF-a, odnosno Trojke u cjelini kako bi dobila zajam s kamatama ispod tržišnih vrijednosti. Drugim riječima - bailout".

Ipak, daleko je Slovenija od Cipra

Marko Kranjec, Slovenske i Europske središnje banke smatra kako bailout Slovenije ipak neće biti potreban te da situacija ondje nije bi blizu teška kao na Cipru. "Ciparski bankovni depoziti su na 800 posto BDP-a, za razliku od 125 posto u Sloveniji. Vladin dug iznosio je samo 52,7 posto prošle godine a do kraja 2014 mogao bi porasti do maksimalnih 69 posto. Ako se te brojke usporede s onim zemlja s vlastitim valutama kao što je SAD ili za zemljama u krizi kao što je Grčka, ovo je zaista mala stvar", navodi Post, zaključujući:

"Da Slovenija ima vlastitu valutu ovo bi se vrlo lako riješilo, no s obzirom da je nema našla se na rubu".