Ljudi iz vojnog sustava tvrde kako stanje u Oružanim snagama nakon Domovinskog rata nikada nije bilo gore jer se financijska kriza, kada je država u pitanju, možda i najjače odrazila na Hrvatsku vojsku, piše Novi list.
Problemi s kojima se vojnici susreću pokazatelj su da se HV grči pod pritiskom nedostatka novca. Tako zbog ušteda pojedine vojarne u središnjoj Hrvatskoj već u 19 sati gase grijanje.
Priča jednog vojnika, koji iz jasnih razloga želi ostati anoniman, dokazuje kako premijerka i sada već bivši predsjednik ne znaju ili ne žele znati pravo stanje u Hrvatskoj vojsci.
"Posljednji put kada smo išli na teren nismo mogli dobiti traženu količinu toaletnog papira, tako da smo ga sami morali kupovati. Za svoje novce. Iako su nam u posljednjih godinu dana smanjili plaće. Da se razumijemo, službenog smanjenja nije bilo, ali ja u odnosu na prošlu godinu primam par stotina kuna manje neto plaće. I to nije samo slučaj kod mene. Prema pričama mojih kolega, svima je u tom razdoblju potiho i bez objašnjenja, kao i bez promjena uvjeta, plaća smanjena za 400 do 800 kuna, ne računajući krizni porez", ispričao je za Novi list vojnik.
Ističe kako je prilikom potpisivanja ugovora imao klauzulu prema kojoj bi mu MORH trebao pomoći riješiti stambeno pitanje, no na kraju je morao podići klasični stambeni kredit u banci.
Novčana situacija u oružanim snagama najčešće se sređuje odlaskom u Afganistan, što je na neki način postala socijalna institucija. Naime, dnevnica u Afganistanu je najčešće 90 eura, uz redovnu plaću.
No, priča o Afganistanu vuče još jedan problem povezan s financijama. Dobar dio ljudi koji odu u tu ratom pogođenu državu po dolasku dobiva pušku Heckler&Koch G3, ali to im bude i prvi susret s tim oružjem. Prema pričama ljudi koji su bili tamo, čini se kako HV nema dovoljno novca za veći broj tih pušaka, tako da su sve u Afganistanu.
Financijsko stanje Oružanih snaga pokušao nam je pojasniti jedan visoki časnik.
"Teret krize proračun za obranu nosi možda i najteže. Očigledno je da država nije željela dirati socijalne strukture proračuna, čuvajući tako mir u kući, a vojsci je jednostavno linearno smanjeno davanje. Za koje treba kazati da je ionako bilo malo ukoliko zbilja želimo imati vojsku. Pri tome, prikazujući proračun Ministarstva obrane, a time i Oružanih snaga, često se zaboravlja kako je u njemu i masa izdvajanja za stvari koje s vojskom nemaju veze. Protupožarno zrakoplovstvo je, recimo, unutra, a s vojskom zapravo nema nikakve veze", objasnio je časnik, piše Novi list.
Prethodni članci:
arti-201002050509006 arti-201002040798006
