Vladino rješenje za spas građana koji su podigli kredite u švicarcima mogao bi se okrenuti kao bumerang pa bi tako sav trošak umjesto banaka, kako je Milanović govorio, mogli snositi svi građani Lijepe našepiše Večernji list. U slučaju da banke dobiju sudski proces protiv države dobit će i navedenih osam milijardi kuna uvećanih za troškove koje je uzrokovao angažman konvertiranja 53.000 kreditnih partija, što je lijepa zarada.
Tvrdi to i ugledni makroekonomist Željko Lovrinčević koji kaže i da će u slučaju "pobjede banaka" deficit skočiti s 15 na 22 milijarde kuna što je 7 posto BDP-a i za Europsku komisiju te kreditore neprihvatljiva razina. A kako će to sve utjecati na građane? Naime, svaka nova milijarda javnog duga dovodi do rušenja kreditnog rejtinga što znači skuplje zaduživanje - ne samo za državu već i za građane. U roku od dvije do tri godine, kamatne stope na kredite će rasti pa će dug platiti oni koji uzmu kredit jer će im rate rasti.
Neravnopravni po Ustavu
Sve i da želimo pomoći dijelu građana, ostaje moralno pitanje neravnopravnosti građana pred zakonom što je suprotno Ustavu. Lovrinčević se stoga pita zašto se ne bi braniteljima jamčila niža kamatna stopa na kredite ili zašto, primjerice, nezaposleni ne bi tražili pomoć države za plaćanje svojih kredita.
"Ovo je dokaz da naše društvo nije uspjelo provesti tranziciju mentaliteta. U svakoj demokratskoj državi u kojoj su ljudi svjesni da moraju platiti svoj dug ovakva bi odluka Vlade bila penalizirana", kazao je za Večernjak Lovrinčević te dodao da je čak i tehnički gotovo nemoguće napraviti konverzije u svim slučajevima.
Večernji list/Danas.hr
