"Imamo loše vijesti za pesimiste", kazao je na početku sjednice Vlade Zoran Milanović, govoreći da se sljedeće godine mogu očekivati stope rasta gospodarstva. Osvrnuo se ponovno i na probleme s "Lex Perkovićem".
"Mi smo navikli u 20 godina da nam se prijeti i ljude to traumatizira, ali kažem 'glavu gore'. Uvijek ćemo se ovako ponašati, ako smatramo da smo u pravu. Dokaz da je ovo vrijedno dogovora i razgovora je taj da je postignut dogovor. Dogovorili smo se oko nekog rješenja s kojim sam ja napola zadovoljan", kazao je Milanović. Rekao je da će se i sutra opet dogoditi neki nesporazum, opet će se pobuniti isti protagonisti u Hrvatskoj: "No, to su dječje bolesti koje treba odležati pola dana".
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić predstavio je smjernice ekonomske i fiskalne politike do 2016. godine. Kazao je da je Vladi u cilju da bude transparentna pa planira govoriti o rastu deficita i javnog duga, koji su nastali zbog plaćanja kamata na dospjele kredite, milijardi kuna koje se uplaćuju zbog ulaska u EU, a tu su i bile i druge dubioze koje su pronašli u sustavu - dugovi za bankovne garancije, dugovi u zdravstvu, i slično. U smjernicama se navodi da se na godinu očekuje rast od 1,3 posto BDP-a. U 2015. godini bi rast trebao iznositi 2,2 posto, a 2016. bi trebao rasti 2,5 posto.
Negativni efekti pridruživanja EU
"Nakon pet godina teške recesije dolazimo u period kada bi gospodarstvo trebalo dati rast", kazao je, pak, ministar Slavko Linić. "Nažalost, konstatiram, Hrvatska jest ušla u EU, ali zbog recesije se to ne vidi na stopama rasta. Imamo teži ulaz nego drugi", kazao je, žaleći se da su izdaci izdaci za članarinu, kada nema prostora za rast "negativni učinci ulaska u EU". Efekti iz fondova sigurno se neće vidjeti u 2014. godini, rekao je.
"Negativne rezultate imaju i mnoge reforme koje smo proveli", nastavio je Linić. Ove reforme koje su povećale javni dug, nabraja, odnose se na brodogradnju, željeznice, zračni promet i zdravstvo. Odustajanja od politike štednje nema, jer nam to ne dopušta deficit, poručio je.
Potpredsjednica Vlade Milanka Opačić je objasnila kako će mjere Vlade za rješavanje deficita i javnog duga biti i reformske i interventne.
"Radi se reforma plaća u javnom sektoru i vrlo brzo ćemo krenuti u razgovore sa socijalnim partnerima, a cilj Vlade je ujednačiti sustav plaća u javnom i državnom sektoru", kazala je Opačić. Deficit će se smanjivati i rastom trošarina, usklađivanjem stopa PDV-a, daljnjom privatizacijom i uštedama na javnoj nabavi.
Na konferenciji za novinare ministri su detaljno prezentirali sve mjere koje Vlada kani poduzeti.
Smjernice Vlade i prezentaciju mjera progledajte OVDJE.
"Kao Vlada smatramo da gospodarstvo ne treba dodatno opteretiti. Ja bi digao bankama porez na dobit na 50 posto, ali onda bi opet morao objašnjavati zašto nam je to srušio ustavni sud - kazao je Linić na prezentaciji na pitanje kako to da sve mjere koje Vlada najavljuje ponovno pogađaju građane, a ne banke.
"Svi su načelno za reforme dok reforme ne dođu pred njihova vrata. S druge strane, svi bi htjeli da ostane po starom. Tako ne može!", poručila je Opačić.
Mijenja se 'lex Perković'
Nakon predstavljanja smjernica, na sjednici Vlade Milanović je najavio da se izmjenjuje Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije iliti "lex Perković". Po ovim izmjenama nema više vremenskog ograničenja za primjenu uhidbenog naloga koje se odnosilo na 2002. godinu.
"Mi smo to mogli staviti i dva dana ili dva mjeseca nakon ulaska u EU, ali dogodilo se slučano tri dana prije. Bilo je čudo izmjena tada", objasnio je Milanović. Kazao je da će ovo pitanje na europskoj razini vjerojatno završiti tako da će sve zemlje ukinuti vremensko ograničenje.
Deficit će nagodinu biti veći od 17 milijardi kuna, a sve to predviđeno je ekonomskim i fiskalnim smjernicama o kojima bi Vlada trebala raspravljati na današnjoj sjednici.
Mijenja se Ustav
Vlada je pristupila izmjenama Ustava kojima se ukida zastara na teška ubojstva, među kojima su i politička ubojstva.
"Netko tko je ubio dijete prije 30 godina, može doći i reći da je to napravio, ali mu nitko ništa ne može napraviti", kazao je ministar pravosuđa Orsat Miljenić, dodajući da će se posebnim zakonom napraviti katalog djela koja danas podrazumijevaju teška ubojstva.
"Zastara nema karakter ljudskog prava", kazao je Milanović, dodajući da se radi o procesnom alatu. "Za teška ubojstva šaljemo poruku da ti ljudi nikad neće biti na miru", kazao je.
HC-ovo zaduženje po ogromnoj kamati
Vlada je dala suglasnost za zaduženje Hrvatskih cesta za kreditno zaduženje kod zajednice ponuditelja BKS BANK, Croatia banka, Hypo Alpe-Adria-Bank, Istarska kreditna banka Umag, OTP banka i Zagrebačka banka, za potrebe financiranja građenja i održavanja državnih cesta i podmirenje kreditnih obveza u 2013. godini.
"Uvjeti kredita nisu baš sjajni, ali što ćemo", kazao je Siniša Hajdaš Dončić. Naime, skoro 560 milijuna kuna kredita HC će plaćati kamatu od 6,28 posto, a platit će i niz naknada!
Manjak od 17 milijardi
Računica o manjku nešto većem od 17 milijardi kuna načinjena je na procjeni da će prihodi u sljedećoj godini rasti za najviše milijardu kuna, odnosno da će iznositi oko 114 milijardi kuna.
S druge strane država će potrošiti oko 131 milijardu kuna, što znači da će troškovi države biti čak osam milijardi kuna veći nego što su bili planirani u ovoj godini.
Potrošnja se neće povećati
Država će u 2014. godini platiti oko 12,5 milijardi kuna kamata za zaduženja u ranijim godinama, što znači da je taj trošak veći za dvije i pol milijarde kuna nego što je bio ove godine.
Također, za više od 4,7 milijardi kuna rastu troškovi povezani s Europskom unijom, od čega je dvije milijarde kuna povećanje izdataka za članstvo. Više od dvije i pol milijarde kuna država mora osigurati kako bi u sljedećoj godini mogla povlačiti sredstva iz fondova EU. Rastu i troškovi za isplate plaća zaposlenima i to za više od pola milijarde kuna, a posljedica su dodatka za minuli rad.
Sve ovo ukazuje na to da se deficit neće povećati zbog potrošnje, nego Vlada nastavlja s istom ekonomskom politikom. Prema izvorima Novog lista, ukupno bi zaduženje u sljedećoj godini moglo biti i veće od 30 milijardi kuna.
Ministar Linić ustvrdio je da nema nikakve račune u inozemstvu te da jedan internetski portal koji je to objavio 'laže'. Istaknuo je i da navode iz teksta demantira DORH.
