Velik iznos novca, koji zasad Hrvatska nema, Mađarima međutim navodno nije dovoljan, piše HRT. Za izlazak iz naše naftne kompanije tražit će između 15 i 23 milijarde kuna.
Ruski Gazprom, koji je pokazao zanimanje za ulazak u vlasničku strukturu Ine, vjerojatno bi bio spreman platiti veću cijenu, ali ni Europska unija ni SAD ne bi blagonaklono gledali na takvu transakciju. Zato se čini da iza namjere da Hrvatska preuzme Inu, o čemu je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak govorio u razgovoru za Bloomberg, stoji potpora iz tih centara.
'Vlada zasad nema rješenje za kredit, ali je u potrazi za njim', rekao je jučer ministar Vrdoljak. Navodno se razmišlja o tzv. lombardnom kreditu u trajanju od 12 mjeseci s kamatama između 5 i 6 posto. Angažirala bi konzorcij domaćih i stranih banaka, a kao jamstvo bi poslužile dionice INA-e. Vrdoljak smatra da to ne bi povećalo ionako previsok - javni dug, no analitičari se s tim ne slažu.
'Ako vam daje neko kredit, ako ste založili dionice to je opet lombarni kredit, ako ste založili imovinu, dakle INU, to je opet nešto što je nečije dok ne otplatite kredit. Dakle, kredit je u nekom smislu i to povećava vanjski dug, dug će preći onda 68 posto, svakako, kazao je Ante Babić.
