Premijerka Jadranka Kosor i ministar financija Ivan Šuker u utorak su bankarima predstavili svoju ideju o uvođenju "kriznog poreza" za banke. Riječ je o modelu na tragu onog mađarskog, ali, navodno, ipak manjih razmjera i kraćeg roka trajanja. Točnije, do kraja iduće godine.
arti-201008120254006Dogovor o njemu, čini se, nije pao. Poslovni dnevnik piše kako su Kosor, Šuker i bankari samo raspravljali, ali brojke i detalji nisu dotaknuti. No, to ne čudi budući da premijerki vjerojatno nije do rata s bankarima. Naime, već u rujnu državi na naplatu dolazi 500 milijuna eura kredita koji treba "zarolati" kod vodećih banaka. Isto treba ishoditi i s jamstvima brodogradnji. Tako će Vlada u odnosima s bankama, a s obzirom na potrebe (re)financiranja kakve ima, sigurno prethodno nastojati postići kakav-takav pakt. To prije što mađarski eksperiment s oporezivanjem aktive financijskih institucija još nije pokazao koliko bi posljedice mogle biti opasne.
Pri rebalansu proračuna mora se, pak, računati da će najesen na tržištima uslijediti novi pritisci na povećanje premija rizika pri zaduživanju, zbog čega je intencija rebalansa da se fiskalni deficit smanji u odnosu na postojeću dinamiku. Time bi se spriječilo narušavanje kreditnog rejtinga, što je bitno zbog još jednog izlaska na tržište koji je nužan i uz uštede. Svođenje deficita opće države na oko 4 umjesto prijetećih 5,5 ili 6 posto bilo bi stoga i poželjno i potrebno, piše Poslovni dnevnik. Tolike uštede, međutim, do kraja godine očito se ne mogu uhvatiti samo na rashodima, koji će dotaći i džepove hrvatskih građana.
arti-201008110258006No, oporezivanje banka kao mogući izvor, međutim, nije ništa manje osjetljiv izbor. Umjesto oporavka kreditiranja, izglednije je novo stezanje, a vlasnici banaka mogli bi odgovoriti povlačenjem viška kapitala (procjenjuje se oko 2 milijarde eura). Kao posljedica, predviđaju, bio bi pritisak na tečaj, a kako bi njegovo branjenje, prema najavama guvernera Željka Rohatinskog, uključivalo i devizne intervencije i povlačenje kuna, to bi bio dodatni poticaj produ(b)ljenju recesije.
Bankari će podsjetiti i da, za razliku od drugih zemalja, u Hrvatskoj država nije spašavala banke, nego da su one državi u krizi pomogle s 2,2 milijarde eura kredita, piše Poslovni.
Prethodni članci:
arti-201008160687006 arti-201008120254006 arti-201008110258006
