Odnosno, po receptu koji je nedavno napravila Ingra, vlasnici komercijalnih zapisa i kreditori pretvorili bi ta potraživanja u dionice. Potraživanja vjerovnika po komercijalnim zapisima iznose 23 milijuna kuna, a po kreditima 12 milijuna, čemu još treba dodati kamate, dok najveći vjerovnik Zagrebačka banka ima najveća potraživanja – 10 milijuna kuna u komercijalnim zapisima i 90 milijuna kuna kredita.

Do četvrtka je navodno postojao dogovor prema kojem bi dobavljači preuzeli HGspot, a Zagrebačka banka kao najveći vjerovnik i ostali vlasnici komercijalnih zapisa otpisali bi 90 posto potraživanja. Otkupili bi ih Recro, M San i Mikronis, ali uz zahtjev da i Saša Lončar, suosnivač i još uvijek vlasnik četvrtine HGspota, također financijski sudjeluje u tome. No Recro i M San zaključili su da takva ideja ipak nije najbolja i tu su pregovori stali. Swap, odnosno zamjena potraživanja za udjele u tvrtki, praksa je i na stranim tržištima, no jedina kompliciranija stavka ostaje određivanje fer vrijednosti po kojoj će se dužnički vrijednosni papiri zamijeniti dionicama. Još početkom tjedna jedan od dobavljača, Microline, podnio je zahtjev za stečaj HGspota, a RBA i Velebit osiguranje aktivirali su zadužnice po komercijalnim zapisima, odnosno kreditu.