To se, podsjetimo, dogodilo u svibnju, nedugo nakon predstavljanja Programa za gospodarski oporavak, uz ogradu da će Hrvatska biti "nova i bolja" ukoliko njeni ministri budu poštivali rokove za provedbu spomenutog programa.
S obzirom da rebalansa proračuna kojim bi se napravile uštede nije bilo, Vlada nije udarila na standard građana tim putem, no doznali smo da to vodi koječemu, samo ne boljem životu. Naime, deficit bi, zahvaljujući oklijevanju Vlade oko ušteda, trebao iznositi 14,5 milijardi kuna, što je više od 11 posto BDP-a.
Isti taj BDP nastavlja padati i šesto tromjesečje zaredom, i to za 2,5 posto u drugom kvartalu, što znači da nam je gospodarstvo službeno još uvijek u recesiji i da oko vrata ima popriličan uteg. Da nije sve apsolutno sivo, pored činjenice da je Vlada ukidanjem niže stope "harača" u srpnju i izmjenama naplate doprinosa povećala neto plaće, govore ekonomski pozitivci razdoblja "do boljeg života": izvoz i turizam. Naime, izvoz je rastao sedam posto, a analitičari se nadaju da bi nas treće tromjesečje 2010. godine zbog turističke sezone moglo izvući iz depresije i dovesti do blagog rasta BDP-a, oko 0,5 posto. Živi bili pa vidjeli.
Vanjski dug usporio, ali i dalje raste
Ono što trenutno znamo jest da analitičari procjenjuju da će do kraja godine vanjski dug premašiti BDP za dva ili tri posto. "Dobra vijest" je da je vanjski dug usporio svoj rast, pa je krajem lipnja iznosio 44,9 milijardi eura, što je za 8,9 posto više nego istog mjeseca prošle godine. Hrvatska narodna banka tako iznosi podatak da se nakon blagog smanjenja tijekom prvog tromjesečja 2010., inozemni dug u drugom tromjesečju povećao za 0,6 milijardi.
Prema posljednjim podacima Ministarstva financija, onima za lipanj, ukupno zaduženje države raste. Ukupan dug konsolidirane opće države (koji uključuje dug središnje države, proračunskih fondova te lokalne države) na kraju prvog ovogodišnjeg polugodišta rastao je 12,4 posto i iznosio 122,6 milijardi kuna. Udio ukupnog javnog duga je tako na kraju prve polovice godine porastao na 37 posto procijenjenog BDP-a, dok je ukupan javni dug, koji ukupnom dugu opće države pribraja jamstva uz dug Hrvatske banke za obnovu i razvoj, iznosio 177,2 milijarde kuna krajem lipnja, što na godišnjoj razini predstavlja 14-postotni rast, navode analitičari RBA.
Pad vrijednosti državnih obveznica
U rujnu je pala i vrijednost državnih obveznica s valutnom klauzulom. Razlog tomu leži u saznanju da će Hrvatska nastaviti tonuti dublje u dug kako bi Vlada mogla servisirati rastuće potrebe državnog proračuna. Padu BDP-a svoj doprinos je dao pad investicija za 13,4 posto, što zbog zaustavljanja državnih investicija, što zbog nemogućnosti Hrvatske da privuče investitore u privatnom sektoru.
Vlada je donijela katalog kapitalnih investicija u prometu, turizmu, energetici i vodnom gospodarstvu, no to je tek u povojima s obzirom da od gotovo 14 milijardi eura koje Vlada priželjkuje da se ugrade u ove sektore, tek je poznato odakle će pribaviti šestotinjak milijuna. Drugi razlog pada BDP-a leži u padu osobne potrošnje, što će značiti ili da su Hrvati otkrili smisao riječi "štednja" ili naprosto nemaju što trošiti.
Potrošnja države pada sporije od potrošnje građana
Potrošnja države također je pala, za 1,8 posto, ali sporije od potrošnje građana (2,5 posto). To se može objasniti padom broja zaposlenih i rastom nezaposlenosti. Kako se doznaje krajem rujna iz Državnog zavoda za statistiku, unatoč sezonskom zapošljavanju, a gledano prema kriterijima Međunarodne organizacije rada (ILO), nezaposlenost je rasla za 1,2 posto u drugom tromjesečju.
Iz najnovijeg biltena HNB-a doznajemo da su nominalne bruto plaće u daljnjem padu na godišnjoj razini, ali se smanjuju nešto slabijim intenzitetom (0,6 posto).
HNB je objavio da su za razliku od bruto plaća, nominalne neto plaće isplaćene u srpnju prvi put ove godine porasle na godišnjoj razini za 0,8 posto. Ako se u obzir uzme utjecaj posebnog poreza, odnosno ukidanje dijela posebnog poreza (na prosječnu mjesečnu neto plaću manju od 6.000 kuna), na godišnjoj razini smanjenje neto plaća iznosi 1,2 posto, navodi HNB, dodajući da su istodobno potrošačke cijene tijekom srpnja nastavile rasti, pa je pad realnih neto plaća iznosio 2,1 posto. To znači da su neto plaće zapravo u padu, no spašava ih dva posto koje je Vlada prestala uzimati kriznim porezom, uz napomenu da je i inflacija dala svoj obol stvarnoj vrijednosti plaća građana.
Jao vlasnicima kredita
HNB također navodi da se godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena blago se povećala s 0,7 posto u lipnju na 1 posto u srpnju.
Na današnji je dan nastavljena i deprecijacija kune u odnosu na euro, što nije toliko tragično za vlasnike kredita u eurima, kao što je pad kune tragičan za vlasnike kredita u švicarskim francima. Tečaj 30 dana prije "boljeg života" iznosi oko 7,296 kuna za euro. Napomenimo i da je on u rujnu padao i ispod 7,2 kuna za euro.
Iako pojedini analitičari smatraju da Hrvatska, poput Mađarske, također mora ukinuti deviznu klauzulu ako ne želi da građani snose sav rizik od moguće devalvacije kune, HNB ne planira intervenirati u muku obitelji s kreditima i time rizik prebaciti na banke. Guverner Željko Rohatinski jednostavno smatra da bi to bilo prerizično zbog povezanosti devizne klauzule i devizne štednje građana.
"Načelno je točno da bi ukidanje valutne klauzule prebacilo rizike s korisnika kredita na banke. Kada ne bi bilo klauzule, promjena tečaja proizvela bi manji udar na ukupnu ekonomiju, no to je samo jedna strana problema", kazao je medijima, podsjetimo, Željko Rohatinski, objašnjavajući kako je po njemu druga strana problema značajnija od noćne more kreditima opterećenih građana.
"U situaciji kada imate dvije trećine štednje u devizama, a namjera je da krediti budu u kunama, stvorila bi se golema valutna neravnoteža koja bi dovela do toga da se izravno ruši stabilnost bankarskog sustava sa svakom promjenom tečaja", rekao je Rohatinski te pojasnio kako bi reakcija građana bila masovno povlačenje devizne štednje iz banaka.
Što kažu građani?
Možda puno više od suhoparnih brojki o poboljšanju kvalitete života u Hrvatskoj govori raspoloženje građana. Njih čak 78 posto, prema posljednjem istraživanju koje je proveo Ipsos puls, uvjereno je da zemlja na čelu s premijerkom Jadrankom Kosor sigurnim korakom grabi u potpuno krivom smjeru.
Preostaje nam čekati na učinke turističke sezone i rasta izvoza, kao i na ukidanje druge stope kriznog poreza. Hoće li to, s obzirom na sva dugovanja, što građana, što države, značiti i bolji život?
Prethodni članci:
arti-201005070220006 arti-201009290041006 arti-201009280407006 arti-201004290616006 arti-201009080679006
