Vojska nezaposlenih povećala se na 304 tisuće. Neplaćeni računi dosegnuli su 33 milijarde kuna. Vanjski dug 325 milijardi kuna i gotovo se izjednačio s BDP-om. Manjak u državnoj blagajni s planiranih 8 skočio je na 14 milijardi kuna. A budući da se ne očekuje veći gospodarski rast u 2011., pa time ni bolje punjenje proračuna, trebalo bi hitno rezati državnu potrošnju.
Boris Cota sa Ekonomskog fakulteta u Zagrebu rješenja vidi u smanjivanju rashoda proračuna, manjem zaduživanju i što većem broju reformi strukturalne prirode kojima bi se otvorio put povećanju investicija u izvozni sektor, piše HRT.
Problem je što državni rashodi ostaju na ovogodišnje 122 milijarde kuna. Veće uštede, tvrdi ministar financija Ivan Šuker, nisu moguće, a podupiru ga samo sindikati.
Sve više zagovornika MMF-a
Zbog neodlučnosti Vlade u provedbi vlastitog programa izlaska iz krize sve je više zagovornika aranžmana s MMF-om. Jedan od njih je i ekonomski analitičar Guste Santini koji smatra da Hrvatska ima mogućnosti i znanja da rješi sama probleme. Ali objektivno s obzirom na konstalaciju političkih snaga u Hrvatskoj najvjerojatnije ćemo probleme rješiti tek sa MMF-om, ističe Santini.
Ivan Lovrinović s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kaže kako će MMF sigurno doći ukoliko Hrvatska neće moći otplaćivati inozemne dugove i ako budu ugroženi inozemni vjerovnici. U tom slučaju slijedi najgori scenarij. Tečaj kune mogao bi devalvirati, a onda nitko više neće moći braniti standard građana, bili oni radnici ili umirovljenici, naglasio je Lovrinović, a prenio HRT.
'HNB će održati stabilnost tečaja'
Čeka li nas tečaj eura od devet kuna i potpuni financijski slom, možemo li sami, ovakvi kakvi jesmo, s Vladom kakva je, uopće izići iz krize? O tome je u Dnevniku HTV-a govorio član Ekonomskog instituta, član Savjeta HNB-a i ekonomski savjetnik premijerke Kosor, dr. Željko Lovrinčević.
Lovrinčević je rekao kako će HNB kratkoročno uspjeti održati stabilnost tečaja. Ipak, dodao je da su analitičari u pravu kada kažu da ako ne dođe do konsolidiranja javnih financija i smanjenja troška rada u idućih četiri, pet godina, neće moći biti moguće spasiti tečaj.
Na upit o izjavi predsjednika Europske središnje banke Jean-Claude Tricheta, da Hrvatska ide prema ekonomskoj katastrofi, Lovrinčević je rekao kako se ne slaže u potpunosti s njegovom ocjenom. "No, mi moramo takvo upozorenje prepoznati na vrijeme i početi s konsolidiranjem državnih financija. U tom smislu je važan zakon o fiskalnoj odgovornosti i zamrzavanje izdataka na iduće tri godine", naveo je Lovrinčević. Njime se vlast obvezuje na ozbiljan odnos prema proračunskim izdacima.
U Hrvatskoj je u ovom trenutku moguće smanjiti ili plaće ili mirovine ili socjialne transfere da bi se u proračunu otvorio prostor za investicije. Alternativa je zamrznuti izdatke proračuna na današnjoj razini minimalno tri godine, kazao je Lovrinćčević. Nijedna ozbiljna politička opcija ne bi smjela niti spominjati nove izdatke koje će povećati proračunske izdatke u iduće tri godine.
Drugim riječima, izlazak iz krize takvom bi se politikom čekanja dogodio tek za najmanje tri godine. Lovrinčević je kazao da će izlazak iz krize biti veoma spor. Rekao je da je riječ o "nekoliko izazovnih godina" za Hrvatsku i dodao da je potrebna odgovornost svih. "Pokazalo se ipak da svi nisu odgovorni", rekao je dodavši kako se ipak nada da se stvari mijenjaju.
Lovrinčević je posebno istaknuo sustav državnih i javnih poduzeća koje treba racionalizirati, u smislu smanjenja troškova, reorganizacije rada i ukidanja neodrživih kolektivnih ugovora. Sustav javnih poduzeća politika mora prestati koristiti za zbrinjavanje kadrova.
Vezani članci:
arti-201008250121006 arti-201011110969006
