Vrijednost ulaganja u tri zračne luke, primjerice, više je nego dvostruko veća od vrijednosti gradnje pelješkog mosta s pristupnim cestama.
Svaka se pak investicija financira na različit način. Novi putnički terminal Zagrebačke zračne luke gradi se po koncesijskom modelu, a financira se kreditom. Ulaganja u dubrovački aerodrom većim će se dijelom financirati iz fondova EU, dok će se splitska zračna luka u financiranju svoje investicije osloniti dobrim dijelom na vlastita sredstva.
Vrijednost radova u Zagrebačkoj zračnoj luci iznosi oko 2,47 milijardi kuna, a terminal bi trebao biti gotov do kraja 2016. godine i imao bi kapacitet od 3,5 milijuna putnika u prvoj fazi, a u drugoj pet milijuna.
Novci iz fondova
Zračna luka u Čilipima, pak, u investiciji je teškoj 1,84 milijarde kuna (246 milijuna eura), a prva faza počela je 2013. godine. Ove je godine počela druga faza projekta a to, među ostalim, znači proširenje stajanke, gradnja nove stanice za spasilačko-vatrogasnu službu... Na dubrovačkom će aerodromu najveći dio svoje investicije pokriti sa 145 milijuna eura iz fondova EU. 32,5 milijuna eura iz takozvanog poticanja ulaganja – Europskog fonda za strateške investicije (EFSI). Ostatak će se financirati iz vlastitih sredstava zračne luke i kreditnog zaduženja. Završetak projekta očekuje se 2019. godine, no terminal C bit će pušten u upotrebu ranije, u travnju 2017.
Splitska zračna luka kreće u rekonstrukciju i dogradnju putničkog terminala, a procijenjena je vrijednost te investicije 450 milijuna kuna (60 milijuna eura). Na Resniku su za to osigurali 130 milijuna kuna iz vlastitih sredstava, a ostatak potrebnog novca pribavit će kreditom kod razvojnih banaka.
Kad se radovi okončaju, kapacitet splitskog aerodroma će biti 3,5 milijuna putnika, a osim terminala, proširit će se i površina parkinga za automobile i autobuse, piše Večernji list.
Danas.hr/Večernji.hr
