Nakon tri deflatorne godine, prošla godina je u Hrvatskoj okončala s prosječnim rastom cijena od 1,1 posto. N1 piše kako je umjereni rast potrošačkih cijena ostvaren u kontekstu rasta domaće potražnje te rasta uvoznih cijena od kojih je najveći utjecaj imao rast cijena nafte i hrane na svjetskom tržištu.
Rastu potrošačkih cijena pridonijele su cijene svih osnovnih skupina dobara i usluga izuzev energije čije su cijene jedva osjetno pale za 0,1 posto, a pritom su presudni utjecaj imale cijene prerađenih i neprerađenih prehrambenih proizvoda koji čine trećinu potrošačke košarice.
Hrana skuplja, troškovi stanovanja niži
Hrana i bezalkoholna pića lani su bili u prosjeku skuplji za 2,9 posto, dok su istodobno troškovi stanovanja, uključujući i troškove energije, bili niži za 2,7 posto.
Nižim troškovima stanovanja najviše su pridonijele cijene električne energije koje su u prosjeku godine bile niže za 7,7 posto, a zbog smanjenja PDV-a početkom godine i rasta cijena u drugom dijelu godine zbog povećanja naknada za obnovljivu energiju, piše N1.
Cijene prijevoza bile su 3,2 posto više nego prethodne godine i to zbog rasta cijena goriva i maziva za automobile (6,8 posto) a sve pod utjecajem rasta cijena sirove nafte na svjetskom tržištu .
Značajno poskupjele ugostiteljske usluge
Cijene usluga bile su više za 0,4 posto i rasle su znatno sporije od cijena dobara (1,4 posto), što znači da je inflacija bila troškovna, a među uslugama su se visinom rasta istaknule cijene ugostiteljskih usluga (5,7 posto) zbog više stope PDV-a.
Zbog nastavka trenda umjerenog rasta potražnje, ove godine očekuje se da će inflacija biti umjereno blaga i kretati se oko 1,5 posto.
