ULOŽIT ĆE 50.000 KUNA, A ZARADITI 140.000 KUNA!: / Hrabri Slavonac bacio se na uzgoj biljke koja je još uvijek prava enigma

Image
24.5.2016.
6:45
VOYO logo

Kako je vrijeme od 15. svibnja do 1. lipnja agrotehnički rok za sadnju batata, u ovaj veliki posao Josip je krenuo zajedno s rodbinom i prijateljima. Na dva hektara oranice u Marjančacima, koje mu je iznajmio brat, Josip je ovih dana posadio 40.000 sadnica narančastog, bijelog i ljubičastog batata, a sadnice je nabavio od jedne zagrebačke tvrtke koja se ugovorno obvezala s njim kontrolirati tijek uzgoja, te nakon toga otkupiti sve proizvedene količine po sada već poznatoj cijeni od četiri kune za kilogram, piše Glas Slavonije.

MOSLAVAČKO CARSTVO ČIPSA: Svi se dali u biznis s krumpirima, šire proizvodnju i trljaju ruke

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Josip očekuje 60 tona prinosa

"U ovom poslu računica je vrlo jednostavna i čista. Za jedan hektar potrebno je 20.000 sadnica batata koje s PDV-om koštaju 2,15 kuna. Uz foliju i sustav navodnjavanja te nadničare koji su mi potrebni za ovaj posao, ulaganje u hektar površine stajat će me oko 50.000 kuna. S obzirom na to da prinosi batata iznose oko tri do pet kilograma po sadnici, na dva hektara očekujem oko 60 tona prinosa, odnosno 240.000 kuna", izračunao je Josip, koji bi nakon svega 90 dana vegetacije ove biljke “na čisto” trebao imati oko 140.000 kuna, što je i bez poticaja višestruko isplativija proizvodnja od žitarica.

Image
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL/Ilustracija
Image
Foto: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL/Ilustracija

Riječ je o vrlo zahtjevnoj investiciji pa je Josip zajedno s puncem napravio i vlastiti stroj za postavljanje folija i gredica, što mu je znatno olakšalo i ubrzalo posao, a uskoro kreće i u realizaciju izrade vlastitog stroja za vađenje batata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Neće stati samo na prodaji batata

Ne planira samo prodavati batat kao poluproizvod, nego od njega namjerava proizvoditi i sokove pomiješane s jabukom, mrkvom i ciklom i kao ekološki proizvod plasirati ih na tržište (s obzirom na to da batat ne treba niti tretirati, jer nema prirodnih štetnika).

Inače batat, poznatiji kao “slatki krumpir”, najviše se uzgaja u Kini, gdje se ostvaruje čak 80 posto njegove svjetske proizvodnje. Ova visokoenegetska kultura s mnogo škroba, a malo šećera, iznimno zanimljiva okusa i bogata mineralima i vitaminima poput kalija, kalcija, magnezija i željeza, te vitamina A, B, C, E opskrbljuje tijelo važnim antioksidansima, a jedna od najvećih vrijednosti mu je velika količina beta-karotena. Vrlo često konzumiraju ga dijabetičari kojima je batat izvrsna zamjena za krumpir, a zbog slatkastog okusa obožavaju ga i mala djeca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

DOBRA KAPLJICA: Biznis koji je zaludio Hrvate, obrti niču kao gljive poslije kiše

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Gajin svet
fnc 15
Hell's kitchen
Brak na prvu
Azbuka našeg života
default_cta
Cijena strasti
Tajne vinove loze
Ljubavna zamka
Smrt u raju
Pevačica
default_cta
Obiteljske tajne
Brak na prvu Australija
Sumrak saga: Mladi mjesec
Playmobil
Volio bih da sam ovdje
default_cta
VOYO logo