Problem je mahom i to što ponuda ne odgovara potražnji pa tako svi pokušavaju razviti turizam više kategorije kakav većina gostiju koja dolazi ne može pratiti. Rezultat toga su puni marketi gostiju, cjenkanja za izlete, poluprazne terase vrhunskih restorana... S druge strane, zbog sve većeg broja gostiju, neke destinacije nisu više u mogućnosti kvalitetno poslužiti gosta i gostu više platežne moći pruštiti onakvu uslugu kakvu je dosad imao i dobio, pa neminovno pada kvaliteta.
Vesna Parat iz Crikvenice, koja se niz godina bavi privatnim iznajmljivanjem, ističe kako je veliki problem gostiju koji stižu na tu destinaciju niska platežna moć. Navodi kako privatni iznajmljivači ulažu u smještaj, a da je grad dobio i nekoliko uređenih hotela, međutim da gosti koji u svemu tome borave nailaze na pretrpane i neuređene plaže koje ne zadovoljavaju takav standard. Kritike gostiju, ističe, stoga su vrlo česte u posljednje vrijeme.
"Koncesionari plaža nisu postavili niti kante za smeće, na ogromnu kvadraturu dolazi jedna kanta za smeće, na plaži je svakodnevno preveliki broj kupača u odnosu na kupališni prostor... Masovnost je jednostavno pojela kvalitetu", govori Parat ističući da bi trebalo poraditi i na tome da se goste pridobije da jedu u restoranima, a ne u marketima. Dodaje kako se to može postići gradskom politikom i odlukama o skraćivanju radnog vremena trgovcima, a po uzoru na brojna europska turistička odredišta.
Do neusklađenosti između ponude i potražnje došlo je i zbog 'damping' cijena, dodaje Parat navodeći kako je nedopustivo da u turističkoj sezoni cijene apartmana padnu za 50 do 70 posto. "Događa se da cijena apartmana jedan dan iznosi 100 eura, a drugi dan 50 eura. Takvom politikom, kada znamo da nam sezona traje 60 do 90 dana, jako mnogo gubimo", govori iznajmljivačica za Novi list.
'Zaobilaze nas Nijemci i Austrijanci'
Slično je i u Mošćeničkoj Dragi. Prostorni kapaciteti na obali čini se da više nisu dovoljni za broj turista koje ta liburnijska općina može primiti, a sve to rezultira padom kvalitete, a onda i promjenom strukture gostiju. Općina je to koja posljednjih godina bilježi porast broja kreveta u privatnom smještaju, no njeni ugostitelji tvrde kako bi se zbog pretrpanosti više trebali okrenuti kvaliteti jer zbog brojnosti gostiju ih nisu u mogućnosti kvalitetno uslužiti. "Smatram da bismo trebali odrediti kakav turizam želimo i potom se tako pozicionirati na tržištu, mislim da bi nam tako svima bilo mnogo lakše raditi", predlaže tamošnji ugostitelj Stiven Vunić.
Margarita Šepić, dugogodišnja opatijska turistička djelatnica iz agencije Magi tours koja na opatijskoj Slatini prodaje jednodnevne i višednevne izlete brodom, tvrdi kako je statistički, po broju gostiju, sezona i u Opatiji bolja od lanjske. No, slabi su potrošači. Riječ je, kaže, o gostima iz Mađarske ili Poljske dok su ih Nijemci i Austrijanci opet zaobišli. "Gosti vrlo često traže da im spustimo cijenu izleta i teško se uopće na njega odlučuju otići. To čine čak i Talijani, među kojima je svega nekih 10 posto dobrih potrošača, a ostatak njih, uglavnom s juga Italije, također traži jeftinije cijene izleta", rekla je Šepić.
