Iz udruge ističu kako je presuda vrlo jasna, argumentirana i pravno utemeljena, a sve ostalo su, kažu, samo zastrašivanja. Nepravomoćnom presudom nije ukinuta valutna klauzula općenito, napominju, ona je samo proglašena ništetnom u svim postojećim ugovorima s CHF klauzulom, a do nikakve katastrofe neće doći jer je primjerice i 'Zagrebačka banka sama konstatirala kako ima dovoljno kapitala za uredno poslovanje i u slučaju pravomoćnosti ovakve presude'.
Njihovo priopćenje donosimo u cijelosti:
Osobne pretpostavke s ciljem zastrašivanja
"Nakon prvostupanjske presude u kolektivnoj tužbi koju je Potrošač uime Udruge Franak podigao protiv 8 hrvatskih banaka, podigla se značajna prašina. Tako smo posljednjih dana mogli čuti teze kako je presudom ukinuta valutna klauzula ili kako će takav udar destabilizirati banke te pasti na trošak svima, potom negiranja presude po raznim temeljima, uz često upozoravanje tzv. nezavisnih ekonomskih analitičara kako je to jako loše za banke, kako će one odjednom ući u sline gubitke i da će se to negativno odraziti i na naše gospodarstvo.
Udruga Franak opovrgava takve tvrdnje jer su one utemeljene na osobnim pretpostavkama s obzirom na činjenicu da su one iznošene u javnost bez ikakvih detaljnih saznanja iz obrazloženja presude. Cilj ovakvih poruka samo je zastrašivanje potencijalnim posljedicama presude, te stvaranje pritiska na drugostupanjsko vijeće koje će o njoj odlučivati.
Zašto je valutna klauzula CHF proglašena ništetnom
Kao najvažnija isticala se teza o navodnom ukidanju valutne klauzule što je u potpunosti netočno. Naime, presudom nije ukinuta valutna klauzula CHF, ona je proglašena ništetnom u svim postojećim ugovorima s tom klauzulom:
- zbog toga što potrošači nisu bili upozoreni na rizik koji sa sobom nosi ta valutna klauzula zbog toga što potrošači nisu bili upozoreni na to da HNB brani samo tečaj kune u odnosu na euro, dok u odnosu na druge valute tečaj nije branjen; iako je o tome sporadično govorio guverner HNB-a, bilo je potrebno na taj konkretni rizik upozoriti potrošače kod ugovaranja kredita
- zbog toga što su banke znale da će valuta CHF aprecirati u odnosu na druge valute, pa kao savjesni poslovni faktor nikako nisu smjele ponuditi tako rizičnu valutu na period od 20 i 30 godina; sudac je to argumentirao izvještajem MMF-a iz 90-ih godina u kojemu se izričito govori da će nakon eurizacije biti pritisaka kapitala na CHF, što su banke morale znati, jer one prate izvještaje MMF-a
- zbog toga što valutna klauzula treba biti iznimka, a ne pravilo, u zemlji s niskim stupnjem inflacije, a to je Hrvatska
- zbog toga što je Hrvatska visoko eurizirana zemlja, i u takvoj zemlji banke koje su savjesne ne bi nikada nudile druge valute osima eura kao valutnu klauzulu, jer banke znaju da su sve druge valute vrlo rizične u eri fluktuirajućih tečajeva, itd.
Dužnika transparentno upozoriti na sve rizike
Postoje pravni razlozi zašto je sudac presudio da u kreditima s valutnom klauzulom CHF više nema valutne klauzule, međutim sudac nije ni u kojem slučaju ukinuo valutnu klauzulu općenito. Ako se dužnika upozori na sve rizike i to transparentno, banka može i dalje nuditi valutnu klauzulu, iako bi bilo iznimno važno da država ograniči valutnu klauzulu na isključivo euro, a država za to ima legitimitet.
Također, govori se o tome kako će banke imati nakon pravomoćnosti presude trenutni gubitak od 5 milijardi kuna. O čemu se zapravo radi? Radi se o potraživanjima koja će se smanjiti za 5 milijardi kuna, a ta potraživanja vode se knjigovodstveno, ne radi se o 'živome' novcu. Banke neće ništa morati isplatiti dužnicima na temelju presude, već će morati evidentirati po svakom klijentu, u prosjeku 25% manje glavnice. Drugim riječima, dužnici neće danas biti dužni više nego što su dobili, nego nešto manje, dok će s druge strane banka bilježiti manje očekivane prihode, jer će morati napraviti sljedeće:
1. glavnice s valutnom klauzulom CHF pretvoriti u kunske glavnice prema početnom tečaju CHF-a
2. kamatu odrediti kao fiksnu kamatu u veličini koja je ugovorena na početku kredita.
Dio bankovne dobiti koji se odnosi na kredite s valutnom klauzulom CHF je nelegalan
Banke unazad 8 godina imaju stalni rast dobiti, koji se malo smanjio posljednje dvije godine zbog recesije i smanjenih plasmana svojih proizvoda. Ta dobit kretala se u iznosima od 3 do 5 milijardi kuna. U toj dobiti sadržana je i nelegalna dobit na temelju nezakonitih ugovornih odredaba vezanim uz kredite s valutnom klauzulom CHF. Sve što će se dogoditi jest to da će nezakonito uzet novac biti vraćen klijentima, i to direktno ili posredno:
- nakon pravomoćnosti presude anuiteti će biti manji za cca. 35 posto, što znači da će dužnici lakše otplaćivati svoje dugove
- dužnici će na temelju individualnih tužbi moći uzeti preplaćena sredstva koja su uplatili bankama na temelju nezakonitih povećanja kamata; taj dio može se vratiti direktno dužniku, ili se može odbiti od glavnice, ovisi o dogovoru.
I u Poljskoj donesena pozitivna prvostupanjska presuda Također, na plasirane poluinformacije u vezi s presudom u individualnom slučaju u Mađarskoj, (a do konkretnih informacija upravo ovog trena nastojimo doći), želimo odgovoriti informacijom da je u Poljskoj, zemlji u kojoj je uz Mađarsku plasirano najviše kredita s valutnom klauzulom u CHF-u, donesena pozitivna prvostupanjska presuda u skupnoj tužbi 1247 klijenata protiv banke BRE, radi neutemeljenog mijenjanja kamatne stope u kreditima vezanim uz CHF (http://www.polstock.pl/wse_market_news/bre_bank_to_appeal_unfavorable_ruling_in_class_action/en/1161)
Zaba priznala da ima dovoljno kapitala za uredno poslovanje i u slučaju pravomoćnosti presude
Nasuprot pokušajima zastrašivanja, treba konstatirati sljedeće - sukus prvostupanjske presude jasan je i jednostavan. Radi se o novcu koji je nelegalno uzet hrvatskim građanima. Potom treba istaknuti kako je, upravo suprotno katastrofičarskim prognozama upravo najveća banka, s najvećim portfeljom kredita u CHF-u, u svojem priopćenju konstatirala kako ima dovoljno kapitala za uredno poslovanje i u slučaju pravomoćnosti takve presude.
One koji zastrašuju javnost mogućim posljedicama sudske presude, podsjećamo kako opisano oduzimanje novca građanima već neko vrijeme ima šire ekonomske posljedice, prije svega smanjenje osobne potrošnje, koje se već sada itekako odrazilo na državnom proračunu i stopi zaposlenosti. Ti isti koji zastrašuju javnost potpuno zanemaruju pravnu osnovanost i pravno obrazloženje presude. A pravo i zakonitost temelji su pravne države, prema tome, ne može se nekome tko je nešto neosnovano stekao to oprostiti zbog toga što će on sada imati manjih problema jer mora vratiti to što je neosnovano stekao. Vanekonomske posljedice poput egzistencijalne neizvjesnosti, deložacija, obiteljskih i zdravstvenih problema cijelih obitelji uslijed ostvarenja enormnih profita za malobrojne ovom prilikom nećemo elaborirati".
