Davor Huić ističe da je javni dug s 45 posto udjela u BDP-u narastao na 90 posto. "On usporava rast i povećava rizik da nećemo moći financirati svoje obveze. Kamate koje plaćamo na taj kredit su visoke i opterećuju hrvatski proračun. To je jedan od prvih problema koje Vlada treba riješiti', objasnio je Huić.
Hrvatska je u malom krugu zemalja koje su najzaduženije, u kojima je omjer javnoga duga prema BDP-u najviši. "Iza nas su Grčka, Portugal, Irska. Od usporedivih zemalja, mi smo daleko od drugih, iznimka je Mađarska", kazao je Huić.
Pred novom Vladom mnogo je ciljeva i zadataka koji se moraju ispuniti. "Prvi cilj je zaustaviti rast javnoga duga. Dug ne može rasti u beskonačnost. Da bi se on smanjio, treba se smanjiti deficit, koji je razlika između prihoda države i rashoda. Trebalo bi ga smanjiti na 1,5 ili 2, maksimalno 3 posto. Postoji dobra razina političkoga konsenzusa između stranaka koje su formirale Vladu da se taj problem riješi. 2017. godine na naplatu dolazi veliki dio duga, koji ćemo morati refinancirati. To će biti izuzetno teško i skupo, a ukoliko dođe do povećanja kamata, kakav je slučaj u SAD-u, taj bi posao mogao biti otežan", kazao je Huić.
Glavni zadatak za novu Vladu jest da ozbiljno pristupi rješavanju toga problema.
Vjerojatno smanjivanje plaća, ali mirovina ne
"Karamarko je rekao da treba smanjiti deficit za 4,5 milijarde kuna. Naše su procjene na tom tragu. Cilj je smanjiti rashode, a da istovremeno ne smanjujete kvalitetu javnih usluga, da se ne poremeti socijalna ravnoteža i da se ne uništi ekonomski rast, odnosno da se on zadrži. Jedino ekonomski rast nas može izvući iz ove situacije, jer on osigurava punjenje proračuna i u konačnici izlazak iz krize. Vjerojatno će se morati smanjiti plaće zaposlenih u javnom sektoru, vjerojatno se neće dirati socijalni okviri i mirovine", smatra Huić.
Vlada je pokušala smanjenjem nameta poticati potrošnju, objasnio je. "To se obično radi u krizi. Država može stimulusom dići potrošnju na neku optimalnu razinu. Problem s hrvatskim deficitom jest što on nije ciklički, nego strukturni. Mi smo i u godinama kad smo imali ekonomski rast imali deficit. Mi sedam godina imamo deficit koji je veći od 5 posto i to je neodrživo", rekao je Huić.
Nitko ne želi rezati rashode, ali na to su primorani, smatra. "Mi smo u situaciji u kojoj ne možemo nastaviti imati tako velike deficite. Kratkoročno je on dobar, jer potiče ekonomiju, ali dugoročno je deficit štetan", kazao je Huić.
Ukidanje drugog mirovinskog stupa nije rješenje
Osim toga, Hrvatska je po mnogo čemu specifična zemlja. Mala je i visokoeuroizirana. "
"To znači da su građani imali neugodna iskustva u bivšem sustavu i ne vjeruju u domaću valutu. Štede u stranoj valuti, sve euriziraju. To je stvar preferencije ogromne količine građana i to ne možemo preko noći promijeniti. Ta činjenica ograničava manevarski prostor monetarnoj politici. Monetarna politika ne može biti puno proaktivnija od ovoga što radi centralna banka", objasnio je Huić.
Osvrnuo se i na ideju Ivana Lovrinovića iz Mosta, kad je u pitanju mirovinski sustav. Podsjetimo, taj je Lovrinovićev prijedlog oštro napadnut, pa su neki ugledni ekonomisti pokrenuli i peticiju protiv toga da se u drugi mirovinski stup dira.
"Peticija je bila protiv ukidanja drugoga mirovinskog stupa. Dva su problema. Ustavnopravni problem privatnoga vlasništva, u kojemu se dira u štednju i novac građana, koji je privatno vlasništvo, a usto je to kratkoročna mjera. Tu ste obvezu samo pomaknuli u budućnost. Individualiziranu ste štednju koja se trebala iskoristiti ubuduće, iskoristili sad."
"Mi ne računamo ukupan trošak budućih obveza koje su ogromne. Hrvatska stari, demografska slika je loša, broj ljudi koji se koriste proračunom je velik, dugoročno imamo tempiranu bombu u mirovinskom stupu. Nacionalizacija toga bilo bi kratkoročno rješenje, ali dugoročno ne", objasnio je Huić.
Bit ćemo u velikom problemu
Ukoliko se u godinu dana ne riješe financije, bit ćemo u velikom problemu, smatra Huić. 'Najveći otpor, koji bi nova Vlada trebala komunicirati u javnost, odnosno najveći protivnici bit će oni čija će javna prava doći u lancu koji ovisi o proračunu. Sindikati, umirovljenici, to su najglasniji protivnici. Mora se, ipak, zadržati socijalna ravnoteža. Ne može se promijeniti ništa uz velike proteste jednog dijela državnoga tkiva', objasnio je Huić.
Osvrnuo se Huić i na činjenicu da bi u novoj Vladi trebalo biti dosta ljudi s iskustvom iz korporativnoga svijeta i svijeta biznisa. 'Ja mislim da nije loše da ljudi iz korporativnog sektora, iz vrlo kompetitivnog okruženja, dođu u Vladu. Postoji predrasuda da u Vladi mogu biti samo ljudi koji su cijeli život bili u javnom sektoru. Ja mislim da je hendikep ako nemate iskustva u realnom sektoru, u biznisu. I mandatar i mogući ministar financijaZdravko Marić imaju to iskustvo', kazao je Huić.
Na pitanje može li Vlada ukinuti parafiskalne namete, koji se izdvajaju iz plaća, i na taj način olakšati proračun, Huić je jasnoga stava. 'Država od PDV-a ubire oko 5,5 milijardi kuna godišnje. Isti taj iznos dobiva i kroz parafiskalne namete. Taj je teret ozbiljan i treba se adresirati. Ne može se napraviti preko noći. Puno parafiskalnih nameta su dio financiranja brojnih agencija i javnih ustanova. Prošla je Vlada to počela rješavati, a mislim da će i nova Vlada to činiti. Treba smanjiti parafiskalne namete, ali i urediti regulatorne namete. Treba olakšati poslovanje u Hrvatskoj, koje je jako komplicirano', smatra Huić.
Što se tiče rokova za novu Vladu, stvar je jasna. 'Prvo prolazno vrijeme koje Vlada ima su 2 mjeseca, koja su potrebna da složi proračun i da ga Sabor odobri. Drugo je za 6 mjeseci ili godinu dana. Prvi rezultat bi trebao biti povećanje kreditnog rejtinga', zaključio je Huić na N1.
