Kakve isprike za kašnjenje na posao smišljaju hrvatski zaposlenici istražio je MojPosao na više od 300 ispitanika.
Samo 21 posto zaposlenika nikada ne kasni
Najviše ispitanika, njih 39%, kasni na posao samo u izvanrednim situacijama, dok petina (21%) navodi da nikada ne kasni.
Problema s točnim dolaskom na posao ima 13% ispitanika koji kasne barem jednom tjedno na posao, dok ih 10% priznaje da kasne gotovo svaki dan. Ponekad, odnosno rjeđe od jednom tjedno, kasni 14% ispitanika, dok ih 3% ima fleksibilno radno vrijeme pa nemaju problema s kašnjenjem.
Muškarci kasne više
Muškarci u nešto većoj mjeri kasne na posao nego žene. Njih 31% na posao kasni svaki ili skoro svaki dan, dok toliko često kasni 21% žena.
Kada je u pitanju dob ispitanika, gotovo svaki dan kasne najviše ispitanici u dobi od 26 do 35 godina (13%), dok se svakodnevno kašnjenje najmanje događa ispitanicima iznad 46 godina (4%).
Najtočniji u dolasku na posao su zaposlenici velikih tvrtki – 28% ispitanika tvrdi da nikada ne kasni na posao.
Najčešće se "zapne" 15-ak minuta
Kada zaposlenici kasne, to najčešće bude do 15 minuta (48%). Trećina ispitanika (30%) navodi da je u pitanju svega 5 minuta kašnjenja, dok ih 16% kasni i do pola sata. Više od pola sata kasni 6% ispitanika.
Iako službeno ne moraju odraditi minute koje su zakasnili, većina ispitanika (55%) ostane duže na poslu. Odradu izgubljenog vremena ne čini 29% ispitanika, dok ih 17% zbog kašnjenja mora ostati duže.
Odrada minuta koje su zakasnili češća je praksa u velikim tvrtkama – 19% zaposlenika navodi da moraju ostati duže na poslu ukoliko zakasne, dok isto navodi njih 14% u malim tvrtkama i 10% zaposlenika srednjih tvrtki.
Prilikom kašnjenja, posao u najvećoj mjeri moraju odraditi zaposleni u privatnim tvrtkama u pretežno stranom vlasništvu (23%). S druge strane, upravo ti ispitanici ostaju duže na poslu da bi nadoknadili što su zakasnili, pa čak i kada ne moraju (63%).
Kašnjenje u najmanjoj mjeri moraju odraditi zaposleni u institucijama, njih svega 8% izjavilo je da mora odraditi to što su zakasnili.
Šefovi uglavnom tolerantni
Od ispitanika koji kasne, njih 25% navodi da im je šef prigovorio zbog kašnjenja, dok ih je 15% dobilo prigovor od strane kolega. Ipak, većina zaposlenih (60%) nije doživjela prigovor zbog kašnjenja.
Muškarci u većoj mjeri dobivaju prigovor od šefa na kašnjenje od žena – 30% muškaraca i 24% žena je šef prigovorio radi kašnjenja na posao.
35% ispitanika mlađih od 25 godina izjavilo je da im je zbog kašnjenja prigovorio nadređeni.
Zbog kašnjenja se u najmanjoj mjeri prigovara ispitanicima starijim od 46 godina, njih svega 16% izjavilo je kako im je nadređeni prigovorio zbog kašnjenja na posao.
Većina ispitanika (57%) navodi da se u njihovoj tvrtki tolerira kašnjenje, dok god je u okvirima "akademske četvrti" i da je posao obavljen. Petina ispitanika (21%) navodi da se kašnjenje ipak prešutno zamjera, dok ih 6% tvrdi da se kašnjenje kažnjava i to najčešće smanjenjem satnice.
Kada primijete da će zakasniti na posao, većina ispitanika (75%) javi svom šefu da će zakasniti, mada bilo u pitanju i nekoliko minuta.
Krivo je teško buđenje i promet
Ispitanici navode teško buđenje (34%), promet (31%) i jutarnje obveze kao što su djeca (21%) kao najčešće razloge kašnjenja na posao.
Polovica ispitanika (50%) je iskrena i uvijek kaže pravi razlog kašnjenja. S druge strane, 43% ispitanika priznaje da ponekad lažu po pitanju razloga kašnjenja, dok ih 7% nikada nije iskreno.
Iako je najčešći razlog kašnjenja spavanje, odnosno teško buđenje, ispitanici nadređenom kao razlog kašnjenja najčešće navode prometne probleme (66%) i privatne obaveze (45%), pokazuje istraživanje portala MojPosao.
MojPosao.hr/Danas.hr
