Hrvatski ministri već dugo ne dolaze na središnju sindikalnu proslavu Prvog maja u zagrebački park Maksimir s nelagodom, znajući da ih tamo čekaju zvižduci. Posljednjih godina proslava Praznika rada u Maksimiru svela se na grah koji podijeli zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, dok sindikati imaju tek prosvjednu kolonu po gradu.
Danas bi slaviti trebali hrvatski radnici, no njih je sve manje, a pri tome sve više svoju plaću zarađuju u uslužnoj djelatnosti, a sve manje u proizvodnji. Prema službenoj statistici, zaposlenih je danas jednako kao i prije 15 godina, no 2003. su u 1,34 milijuna tih sretnika nisu bili uključeni oni u obrtu i slobodnim zanimanjima, dok najnovija brojka o 1,37 milijuna zaposlenih uključuje i 180 tisuća onih iz obrta i slobodnih zanimanja.
Iseljavanje i mirovina
Nezaposlenih je 171 tisuću manje nego prije, no razlog za to ne nalazi se samo u iseljavanju već vjerojatno i tome što je Hrvatska u 15 godina dobila 181 tisuću umirovljenika. U mirovini su vjerojatno završili svi oni radnici iz metalske, tekstilne, kemijske industrije, čije su tvrtke u međuvremenu nestale. Samo u prerađivačkoj industriji, prema podacima DZS-a, u odnosu na prije 15 godina nestalo je svako sedmo radno mjesto. U odnosu na 2008. godinu, kada je u toj grani radilo i više ljudi nego 2003. godine, Hrvatska je izgubila svako peto radno mjesto. Slično je u poljoprivredi i građevinarstvu, piše Novi list.
No, broj radnih mjesta u uslužnim djelatnostima je u 15 godina rastao pa ih je tako u trgovini 20 tisuća više iako unatrag deset godina i u tom sektoru broj zaposlenih pada. Kad je riječ o turizmu, podaci Hrvatske turističe zajednice govore da je ondje brj zaposlenih narastao za 20 tisuća. Ali da će nastaviti rasti. Ioanko se stalno pričao samo o tome kako Hrvatskoj nedostaje konobara, kuhara, sobarica...
I broj zaposlenih u obrazovanju rastao je za oko 25 tisuća, dijelom i zbog sve više privatnih škola i fakulteta, što je slučaj i sa zdravstvenom zaštitom i socijalnom skrbi gdje je broj zaposlenih u desetljeće i pol narastao za 16 tisuća.
Zemlje koje napreduju čuvaju industriju
Promjena strukture zaposlenih mijenja se i u drugim zemljama, ali zemlje koje napreduju brže od Hrvatske ili su daleko ispred nje, još uvijek čuvaju svoju proizvodnju, unatoč tome što imaju turizam čak i jači od Hrvatske.
"Dobro je da te grane rastu, dobro je da turizam zarađuje sve više, ali nije dobro da je njegov udio u BDP-u i javnim prihodima toliko narastao da je dosegnuo 20 posto, jer sve drugo, posebice industrija, pada. Mi kao mala zemlja nismo smjeli dopustiti da njegov udio naraste iznad pet posto, jer naravno turistički rezultati ne ovise samo o nama", komentira trendove predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske Vedran Dragičević, dodajući kako će nam na kraju djeca koja su završila fakultete konobariti u sezoni, ako ne odu van.
